Foto: Shutterstock
Nije slučaj da, ubrzo nakon poziva duhovnim pastirima da prate i razlikuju situacije razvedenih osoba u neregularnome stanju (Amoris Laetitia, 19. ožujka 2016.), Papa Franjo izdaje dokument o svećeničkoj formaciji, koja će osposobiti svećenike za praćenje ljudi u njihovim konkretnim životnim poteškoćama (Ratio Fundamentalis Institutionis Sacerdotalis, 8. prosinca 2016.).
Nakon što je više puta inzistirao da pastiri „mirišu na svoje ovce“, u dokumentu o svećeničkoj formaciji ističe kako poziv duhovnih pastira zahtijeva formaciju koja će buduće svećenike učiniti stručnjacima u umijeću pastoralnog razlučivanja, tj. sposobnima za osluškivanje konkretnih situacija vjernika i donošenja ispravnog suda. Za ostvarenje pastoralnog razlikovanja potrebno je staviti u središte evanđeoski stil slušanja, koji pastira oslobađa iskušenja apstraktnosti, igranja glavne uloge, pretjerane sigurnosti u sebe koja ga, umjesto „dobrim samaritancem“, čini „duhovnim računovođom“ (RFIS, 120).
Odgoj za cjelovitu čovječnost, po uzoru na Kristovu
Papa je u razgovoru s čelnicima vatikanskih dikasterija (13. studenoga 2017.) primijetio kako nedostaje priprava svećenika za praćenje osoba u braku, a nju nije moguće pronaći u priručnicima, nego podrazumijeva sposobnost poistovjećivanja pastira s različitim situacijama, pri čemu je važna njihova priprava za „cjelovitu čovječnost“, tj. sposobnost življenja s ljudima i dijeljenja njihovih radosti i rana.
Da bi svećenik bio spreman za suočavanje sa životnim situacijama vjernika, za to ga može pripremiti samo odgoj za stvarno suobličenje Kristu. Svećenik mora znati razlučivati duhove kako bi mogao pomoći osobama u konkretnom životu, a u životu nije sve crno na bijelom, nego prevladavaju nijanse sive. Razlučivanje za koje svećenik mora biti osposobljen, događa se na tom sivom području (Poljskim isusovcima, 30. srpnja 2006.).
Osobni odnos s Bogom svećenika oslobađa apstrakcije, klerikalizma i gospodarenja dušama
Buduće svećenike treba odgajati tako da ne zapadnu u klerikalizam (RFIS, 33), izigravanje gospodara nad svojim stadom (usp. 1Pt 5,3), nego svaki autoritet treba vršiti u duhu služenja (RFIS, 34). Po odgoju, svećenik se suobličuje Kristu, koji je kao Vrhovni svećenik samoga sebe prinio „sa silnim vapajem i suzama“ (Heb 5,7) te „može primjereno suosjećati“ (…) jer je i sam zaogrnut slabošću (Heb 5,2; RFIS, 36).
Pastoralna briga o vjernicima zahtijeva od svećenika nutarnju formaciju i zrelost, jer se on ne može ograničiti na formalnu, izvanjsku poslušnost apstraktnim načelima, nego svakodnevno mora primati u sebe evanđeoski duh kroz osobni odnos i prijateljstvo s Bogom. Svećenik mora poprimiti osjećaje i stavove Krista koji je uzeo lik sluge do smrti (Fil 2,6-8, RFIS, 38), a Kristova ljubav prema Crkvi osposobit će ga da ljubi narod novim, velikim i čistim srcem, nježnošću koja poprima i nijanse majčinske ljubavi (Isto, 39).
Vjernici imaju pravo na zrele i svete svećenike
Papa upozorava na opasnosti onoga što naziva „duhovnom svjetovnošću“: opčinjenost vanjštinom, umišljena doktrinalna i disciplinarna sigurnost, narcisoidnost i autoritativnost, isključivo izvanjska briga oko liturgijskih čina, nesposobnost slušanja drugoga, karijerizam (Evangelii gaudium, br. 93-97). Važno je da vjernici mogu sresti zrele i formirane svećenike jer na to imaju pravo, kao oni na koje se pozitivno mora odraziti dobra formacija i svetost svećenika (RFIS, 42).
Biskupi Malte, Buenos Airesa i njemački biskupi odazvali su se Papinom poticaju, tako što su izdali Upute svome kleru za duhovno-pastoralno praćenje razvedenih osoba u neregularnoj situaciji, koje ima za cilj njihovo „praćenje, razlikovanje i uključivanje“ u život Crkve (AL, 312).
Autorica Jasmina Juroš
Jasmina Juroš rođena je 20. travnja 1977. u Osijeku. Diplomirala je filozofiju na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu i teologiju na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu. Nakon magisterija kanonskog prava na Papinskom sveučilištu Urbaniani u Rimu, radi na doktorskoj dizertaciji iz ženidbenog prava, te od 2017. godine pohađa Rotalni studij pri Sudu Rimske Rote.
