Je li njezina korisnost za čovjeka proizvod slučajnosti?
Palmira je jedan od rodova palme, a sastoji se od pet različitih vrsta, koje sve žive na tropskim područjima Afrike, Azije i Nove Gvineje. To ogromno drvo može narasti do 30 metara. Na gornjem dijelu stabla nalazi se gusta krošnja, s bujnim, razgranatim listovima, dugačkima 2-3 metra. Palmirino stablo može biti muško ili žensko, svako sa svojim specifičnim cvjetovima. Muški su cvjetovi kraći od centimetra, skupljeni u grozdove, dok su ženski nešto veći i niču pojedinačno. Plod dosiže veličinu i od 25 cm, kuglasta je oblika i sadrži od jedne do tri velike sjemenke. Ovisno o vrsti, plod može biti raznih boja – smeđe, crne, žute, narančaste, ali je kod svih njegova vlaknasta pulpa veoma ukusna. Sjemenka je zatvorena u čvrstu endokarpu, tako da ne može biti uništena kada plod pojedu razne životinje. Kada isklija, prvo raste duboko u zemlju, a na površini izbije tek nekoliko listova. Tek nakon više godina naglo izraste stabljika, do visine koja je iznad savanske trave, pa je na taj način ta biljka nevjerojatno zaštićena od čestih savanskih požara. Može doživjeti više od stotinu godina.
Nevjerojatno je kakav je ta biljka Božji dar u siromašnim predjelima na kojima raste
Palmira je veoma važna za ekonomiju te je često uzgajana, posebno u Aziji. Gotovo da ne postoji namjena za koju se ne koristi njezino stablo i lišće, od proizvodnje šešira, kišobrana i košara do olovaka, kao i papira za pisanje. Drvo je pak naročito pogodno za gradnju plovila, ali i u građevini. Nevjerojatno je što se sve od te biljke i na koje načine koristi u prehrani. Mlade se biljke kuhaju i prže kao povrće, plod se jede pečen i sirov, kao i sjemenke. Iz mladih cvjetova dobiva se sladak sok, a od njega se fermentacijom dobiva alkoholno piće. Također se koristi i u proizvodnji šećera. Jede se i korijen. Nevjerojatno je kakav je ta biljka Božji dar u siromašnim predjelima na kojima raste. Je li njezina korisnost za čovjeka proizvod slučajnosti? Bi li njezina sposobnost preživljavanja u teškim uvjetima okoliša mogla nastati sama od sebe?
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
