Foto: Shutterstock
Prvi vidljivi znaci Nashova skliznuća iz ekscentričnosti u ludost pojavili su se kad mu je bilo 30 godina i kad je trebao postati redoviti profesor u MIT-u. Te epizode bile su toliko zagonetne i kratke da su neki Nashovi mlađi kolege u Institutu mislili da on izvodi neslane šale na njihov račun. Ušao je u zajedničku prostoriju u zimsko jutro 1959. noseći The New York Times i primijetio, više sam za sebe, da priča u gornjem lijevom kutu na naslovnici sadrži šifriranu poruku stanovnika iz druge galaksije koju samo on može dešifrirati. Čak i mjesecima kasnije, kad je prestao predavati i kad je ljutito dao ostavku na svoje profesorsko mjesto i bio zatvoren u privatnu psihijatrijsku bolnicu u predgrađu Bostona, jedan od američkih vodećih forenzičkih psihijatara, stručnjak koji je svjedočio u slučaju Sacco i Vanzetti, inzistirao je da je Nash potpuno zdrav.
U tridesetoj godini života Nash je podlegao prvoj burnoj epizodi paranoidne shizofrenije, najkatastrofičnije, najpromjenjivije i najmisterioznije psihičke bolesti
Samo je nekoliko njih, koji su bili svjedoci jezovite metamorfoze, a jedan od njih je Norbert Wiener, shvatilo njezino pravo značenje.
U tridesetoj godini života Nash je podlegao prvoj burnoj epizodi paranoidne shizofrenije, najkatastrofičnije, najpromjenjivije i najmisterioznije psihičke bolesti. Sljedeća tri desetljeća patio je od ozbiljnih deluzija, halucinacija, iskrivljenih misli i osjećaja, kao i od slomljene volje. U napadu njegova „raka uma“, kako se univerzalno nekada ta strašna bolest naziva, Nash je napustio matematiku, prigrlio numerologiju i religijsko proricanje, vjerujući da je „mesijanska figura od velike, ali skrovite važnosti“. Letio je u Europu nekoliko puta, bio hospitaliziran nekoliko puta mimo svoje volje, u trajanju do godinu i pol, bio podvrgnut svim vrstama lijekova i šok-terapija, doživljavajući kratke remisije i razdoblja koja su pružala nadu, ali su trajala svega nekoliko mjeseci. Na kraju je postao fantom koji je lutao Sveučilištem u Princetonu, gdje je nekada bio vrhunski student, čudno odjeven, mrmljajući sebi u bradu i pišući tajanstvene poruke na ploče, iz godine u godinu.
Nije poznato zašto ona pogodi jednu osobu a drugu ne, iako se sumnja da je to posljedica isprepletenosti naslijeđene ranjivosti i životnih stresova
Uzroci shizofrenije nisu poznati. To stanje je prvi put opisano 1806., ali nitko nije siguran je li bolest ili, ispravnije, skupina bolesti postojala i ranije, ali nije bila definirana, ili se je pak pojavila na početku industrijske ere kao nova pošast poput AIDS-a. Otprilike jedan posto stanovništva u svim zemljama trpi od shizofrenije. Nije poznato zašto ona pogodi jednu osobu a drugu ne, iako se sumnja da je to posljedica isprepletenosti naslijeđene ranjivosti i životnih stresova. Niti jedan od utjecaja iz okoline – rat, zatvor, droge ili odgoj – nije nikada dokazan sam po sebi kao uzrok niti jednog slučaja te bolesti. Danas postoji konsenzus o tome da shizofrenija ima tendenciju da bude nasljedna, ali hereditarnost sama po sebi očito ne može objasniti zašto se bolest razvije kod određene osobe.
Iz knjige „Genijalni um” autorice Sylvije Nasar.
Više o knjizi možete saznati ovdje. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.
Knjigu po cijeni od 108 kuna možete nabaviti u našem web-shopu, ovdje.
Posebna pogodnost! Besplatna poštarina za narudžbe iznad 200 kuna.
