Foto: Shutterstock
„Ako ne posadimo ono pravo, nećemo to moći žeti. To je jasno. Ne moraš biti biokemičar i imati kvocijent inteligencije 150 da bi to shvatio. Zdrav ti razum nalaže da budeš nježan, plemenit, osjećajan.” Maya Angelou
„Jesam li danas bio miroljubiv? Jesam li izmamio osmijeh na nečije lice? Jesam li rekao riječi ohrabrenja? Jesam li dopustio ljutnji da izbije iz mene? Jesam li oprostio? Jesam li volio? Ovo su prava pitanja. Moram vjerovati da će malo ljubavi koju sijem donijeti mnogo plodova, ovdje na ovom svijetu i u životu koji dolazi.” Henri Nouwen
Osobe kakve smo danas rezultat su naših razmišljanja i načina na koji smo živjeli u prošlosti. Oni koji pametno odlučuju imaju u budućnosti mudrost donošenja dobrih odluka. To vrijedi i za, npr. financije. Onaj koji danas štedi, sutra će imati puno. Onaj koji danas potroši sav novac, imat će u budućnosti malo ili ništa. Samo kratkovidna osoba razmišlja samo o sadašnjosti, radi najmanje što može i sl. Izraelski narod je ovo naučio na vlastitoj koži. Zato što nisu uspijevali u onome što je Bog od njih tražio, često bi se našli u položaju u kojem nisu dobivali Njegove blagoslove.
Gospodin nam je u Svetom pismu dao načela koja služe kao upozorenja, ali i kao ohrabrenja.
U Poslanici Galaćanima stoji: „Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati! Što tko sije, to će i žeti!”
Svaki farmer razumije značenje ovog načela: žanjemo ono što sijemo, žanjemo više nego što sijemo i žanjemo nakon što smo sijali.
Načelo se odnosi na sve, ne samo na kršćane
Ovo načelo je neopozivo; vrijedi i za vjernike i za nevjernike. To je životni zakon.
Poslanica Galaćanima kaže: „Ne varajte se: Bog se ne da izrugivati!” Upravo ovdje leži uzrok bezbrižnog života kakav mnogi žive: oni se zavaravaju. Oni ili ne vjeruju u istinu, ili misle da će ih Božji zakoni nekako zaobići.
Rugati se Bogu znači da se nadamo da ćemo ga nadmudriti, što je bezumno, kao što otkriva Druga poslanica Korinćanima: „Jer svima nam se pojaviti pred sudištem Kristovim da svaki dobije što je kroz tijelo zaradio, bilo dobro, bilo zlo.”
Kad bismo se u sljedećih pet minuta trebali pojaviti pred Kristovim sudom, kakve bismo žetve imali za prikazati?
Žanjemo ono što smo sijali
Ovo je dobra vijest za one koji su sijali dobre navike, ali zastrašujuća za one koji se bave, npr. promiskuitetom, alkoholizmom, koji zlostavljaju druge… Ne možemo sijati pšenicu i očekivati da ćemo žeti jabuke. Ne možemo sijati neposlušnost Bogu i očekivati da ćemo žeti Njegov blagoslov. Ono što sijemo, to ćemo i žeti! Nemojmo se obmanjivati, naša žetva je naš život.
Žanjemo više nego što sijemo
Zašto poljoprivrednici siju sjeme? Jer očekuju da će žeti puno više nego što su posijali. Ista stvar je i s grijehom i pravednošću, kao što i piše u Evanđelju po Mateju: „Zasijani na dobru zemlju – to je onaj koji Riječ sluša i razumije, pa onda, dakako, urodi i daje: jedan stostruko, jedan šezdesetostruko, a jedan tridesetostruko.”
S druge strane, prorok Hošea opisuje što čeka one koji siju zlo: „Posijali su vjetar, i požet će oluju; žito im neće proklijati, neće brašna dati; ako ga i dade, proždrijet će ga tuđinci.”
Žanjemo nakon što smo sijali
Neki od nas su obeshrabreni jer sjeme koje smo posijali nije odmah proklijalo te smo uvjereni da do žetve neće ni doći. No, za razliku od usjeva na poljima, koji se svake godine dobivaju u približno isto vrijeme, žetva života ne odvija se prema nekom ustaljenom rasporedu – nešto ćemo žeti brzo, a za drugo će trebati puno vremena. Ali, nemojmo se zavaravati – vrijeme žetve će stići.
U duhovnom smislu, naše sijanje su naše riječi, ponašanje i djela. Cijeli naš život je neprekidna sjetva. Jesmo li svjesni što svakodnevno sijemo?
Sijmo dobro sjeme, jer što sijemo, to ćemo i žeti.
