Brak i odnosi

LJUBAV JE VELIKODUŠNA // 13 bračnih savjeta pape Franje Papini prijedlozi kako brak učiniti čvršćim i sretnijim

13 bračnih savjeta pape Franje

U svojoj apostolskoj egzortaiciji Amoris Laetitia papa Franjo poslužio se je hvalospjevom ljubavi iz Prve poslanice Korinćanima apostola Pavla te je ponudio nekoliko savjeta kako osnažiti brak i utemeljiti ga na pravoj ljubavi.


Ljubav je velikodušna,
dobrostiva je ljubav,
ne zavidi,
ljubav se ne hvasta,
ne nadima se;
nije nepristojna,
ne traži svoje,
nije razdražljiva,
ne pamti zlo;
ne raduje se nepravdi,
a raduje se istini;
sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi.
(1 Kor 13, 4 – 7)

„Korisno je razmišljati o značenju toga Pavlova teksta i njegova značenja za konkretnu situaciju svake obitelji“, objašnjava Papa.

  1. Ljubav je strpljiva. Papa kaže da „biti strpljiv ne znači dopustiti si stalno zlostavljanje, podnositi tjelesni napad ili dopuštati drugima da nas iskoriste“. „Ljubav uvijek pretpostavlja duboko suosjećanje, koje vodi k prihvaćanju druge osobe kao dijela našeg svijeta čak i kad se ona ponaša drukčije nego bismo mi to htjeli.“ „Nailazimo na probleme svaki put kada pomislimo da odnosi ili ljudi trebaju biti savršeni ili kad sebe stavimo u središte i očekujemo da sve ispadne onako kao smo očekivali. Onda smo nestrpljivi i na sve reagiramo agresivno“, upozorio je Papa.
  2. Ljubav je u službi drugima. Papa naglašava da je u svojoj poslanici sv. Pavao „htio istaknuti da je ljubav više od osjećaja“. „Ona se mora razumjeti u smislu hebrejske riječi ‘voljeti’, što znači ‘činiti dobro’. Kao što je rekao sv. Ignacije Lojolski: ‘Ljubav se više pokazuje djelima nego riječima.’ Tako ona pokazuje svoju plodnost i dopušta nam iskusiti radost davanja, plemenitost i veličinu neumorna služenja, a da se ne traži plaća, već samo iz zadovoljstva davanja i služenja.“
  3. Ljubav nije ljubomorna. „Ljubav ne može štetiti dobru drugoga (usp. Dj 7, 9; 17, 5)“, ističe Papa, dodajući: „Zavist je oblik žalosti izazvane tuđim uspjehom; ona pokazuje da nam nije stalo do sreće drugih, već samo do vlastite dobrobiti. (…) Istinska ljubav raduje se tuđim uspjesima. Ona ne gleda prijetnju u drugome. Oslobađa nas gorka okusa zavisti. Ona uviđa da svatko ima različite darove i jedinstven put u životu.“
  4. Ljubav se ne hvali. Papa tumači: „Oni koji ljube ne samo da se suzdržavaju od govorenja o sebi, već su uvijek usmjereni na druge; oni ne moraju biti u središtu pozornosti. (…) Neki misle da su važni jer imaju više znanja od ostalih.; oni žele vladati nad njima. Ali jedino što nas čini važnima jest ljubav koja razumije, pokazuje brigu i prihvaća slabe.
  5. Ljubav nije nepristojna. „Voljeti znači biti nježan i dobrostiv,“ kaže Papa, „a to znači da ljubav nije nepristojna niti neobzirna“. „Njezina su djela, riječi i geste nježni, a ne grubi. Ljubav se gnuša od toga da bi komu izazvala patnju.“
  6. Ljubav je velikodušna. Protivno onomu što se vjeruje, „da bismo voljeli druge, prvo moramo voljeti sebe“, Papa veli da sv. Pavao u svojem hvalospjevu ljubavi „tvrdi da ljubav ‘ne traži svoje’ niti se ‘ne oholi’ te je stoga „velikodušno služiti drugima puno plemenitije nego voljeti same sebe“.
  7. Ljubav nije razdražljiva i ne pravda se. U Amoris Laetitiji Papa nas upozorava na „prikrivenu ljutnju koja nas lako raspali kad su drugi u pitanju, kao da bi oni izazivali probleme ili predstavljali prijetnje i zato ih trebamo izbjegavati“. „Evanđelja nam govore da gledamo brvno u svojem oku (usp. Mt 7, 5). (…) Ako se moramo boriti sa zlom, neka bude, ali uvijek moramo reći ne nasilju u obitelji.“
  8. Ljubav oprašta. Franjo nas poziva da ne ostavimo prostor da se „zlo ukorijeni u našem srcu“, nego da se trudimo „opraštati, što zahtijeva pozitivan stav koji pretpostavlja razumijevanje za tuđe slabosti i opravdavanje“. Pritom se poziva na Ivana Pavla II., koji je u svojoj egzortaciji Familiaris Consortio napisao: „Obiteljsko zajedništvo može se sačuvati i usavršiti samo po snažnu duhu žrtve. Ono ustvari zahtijeva spremnost i velikodušnu otvorenost svakog člana obitelji da razumije, da podnosi, da ispričava i da pomiruje.“
  9. Ljubav se raduje s drugima. „Kada osoba koja ljubi može činiti dobro bližnjima ili nastoji da su drugi sretni, oni uživaju plodove toga i žive sretno te tako daju slavu Bogu, jer ‘Bog ljubi vesela darivatelja’ (2 Kor 9, 7)“, kaže Sveti Otac. „Obitelj uvijek mora biti mjesto na kojem, kada god se što dobro dogodi kojemu od njezinih članova, svi se zajedno raduju.“
  10. Ljubav sve podnosi. To, kako Papa objašnjava, „pretpostavlja neosuđivanje, odbacivanje lake i nemilosrdne osude: ‘Ne sudi i nećeš biti suđen.’ (Lk 6, 37)“ „Bračni parovi, združeni ljubavlju, govore samo dobro jedni o drugima; oni nastoje istaknuti dobre strane svojih supružnika, a ne njihove mane i nedostatke. Ako i ima što lošega, oni radije šute nego da govore o tome. To nije samo pretvaranje pred drugima; to proizlazi iz unutarnjega duševnog stanja.“
  11. Ljubav sve vjeruje. „To je više od obična pretpostavljanja da drugi ne laže i ne vara“, kaže papa Franjo. „To znači da ne moramo nadzirati drugu osobu i pratiti svaki njezin korak da ne bi pobjegla iz našeg dometa. Ljubav vjeruje i daje slobodu, ne pokušava upravljati, posjedovati i svime vladati.“
  12. Ljubav se svemu nada. To govori, prema Papinim riječima, „o nadi onoga koji zna da se ostali mogu promijeniti“. „To ne znači da će se stvari promijeniti u ovom životu. To znači očekivanje da, iako stvari ne ispadnu uvijek onako kako mi želimo, Bog može pisati ravno i po krivim crtama te da svako zlo koje trpimo na ovom svijetu može izvesti na dobro.“
  13. Ljubav sve podnosi. Papa ukazuje na to da podnošenje „ne znači samo sposobnost podnošenja određenih teškoća, već nešto više: stalnu spremnost na suočavanje s kušnjama.“ „Ljubav se ne prepušta ljutnji, prijeziru prema drugima ili želji da se povrijedi ili dobije kakva prednost. Kršćanski je ideal, osobito u obiteljima, ljubav koja nikada ne odustaje.“

Izvor:  Aleteia.org (CNA)

Prijevod: Josip Sinjeri (Book.hr)

  • 1
  •  
  •  
  •  
Na vrh