Svaka nada da abortus u Čileu neće biti legaliziran, nestala je ovog ponedjeljka kada je Ustavni sud potvrdio odluku parlamenta o legalizaciji abortusa u nekim slučajevima.
Umirovljeni biskup Valparaisa, kardinal Jorge Medina Estevez, 8. je kolovoza poslao pismo novinama El Mercurio, ponovivši učenje Katoličke Crkve o uskraćivanju pričesti političarima koji se smatraju katolicima, a istovremeno podržavaju pobačaj i druga teška zla.
Teški grijeh
Umirovljeni kardinal poručio je političarima koji se deklariraju kao katolici, a koji su glasali za legalizaciju pobačaja u Čileu, da ne mogu primati sakramente dok javno, baš kao što su i glasovali, ne iskažu žaljenje zbog svojih postupka podrške prekidu života nerođene djece.
U kanonu 915 Zakonika kanonskog prava Katoličke Crkve stoji da osobe koje „tvrdokorno ustraju u očitom teškom grijehu ne mogu primiti svetu pričest.“
Ako ovi političari preminu a da nisu pokazali jasne znakove kajanja, dodao je, bit će im uskraćen katolički pogreb. Javno pokajanje koje odgovara javnom grijehu, ukidanju zakonske zaštite nerođenog djeteta, „neophodno je za njihovo vječno spasenje”.
Kritike liberala
Liberali te pojedini svećenici koji nisu vjerni učiteljstvu Katoličke Crkve, uglavnom povezani sa teologijom oslobođenja i latinoameričkom verzijom komunističke ideologije, osudili su milosrdnu opomenu kardinala Medine.
Tako je Felipe Berrios, isusovac poznat po aktivizmu koji jednostrano tumači Učiteljstvo Katoličke Crkve, usredotočujući se samo na one društvene nepravde koje on osobno smatra najvažnijima osudio ovo kardinalovo pismo kao „bešćutno” i primjer „pastoralnog terorizma” izvijestio je InfoVaticano.
„Kongres polaže zakletvu da će glasati prema svojoj savjesti i mi moramo poštivati njihovu savjest. Ona je sveta”, zaključio je Berrio, ne objašnjavajući istodobno obavezu katolika da svoju savjest formira u skladu sa istinom.
Otac Percival Cowley, bivši kapelan čileanske predsjedničke palače, ponovio je stajalište oca Berriosa. Kao odgovor na pismo kardinala Medine u novinama El Mercurio, Cowley je rekao: „Moramo reći ne pravu na slobodan pobačaj, ali istovremeno moramo naučiti vjerovati zreloj savjesti naše braće”.
Čileanska politika
Općepoznato je da predsjednica Michelle Bachelet, otvorena socijalistica, koristi preostale mjesece na predsjedničkom položaju kako bi progurala zakon o legalizaciji pobačaja.
Donji dom Čileanskog kongresa glasao je za legalizaciju pobačaja u ožujku 2016. Nekoliko mjeseci kasnije, poznatih 33 čileanskih rudara, koji su bili zarobljeni pod zemljom nakon urušavanja rudnika, napisali su otvoreno pismo u kojem se protive vladinom promicanju pobačaja. U ožujku 2017., deseci tisuća branitelja prava na život od začeća do prirodne smrti, održalo je hod glavnom ulicom Santiaga, kako bi proslavili život nerođene djece.
Jonathan Abbamonte, analitičar i istraživač s Instituta za istraživanje populacije, napomenuo je 2016. kako ovaj zakon predstavlja „opasan presedan ograničavanja vjerske slobode i prava na priziv savjesti zdravstvenih radnika”, jer on u biti „sve kirurge pretvara u vršitelje pobačaja”. Nacrtu zakona također „nedostaje bilo kakva metoda provjere tvrdnji o silovanju”.
‘Nametanje’ pobačaja
Prije no što je izabrana za predsjednicu 2014. godine, Bachelet je bila prva izvršna direktorica organizacije Ujedinjenih naroda, osnovane 2011. pod nazivom UN Women, čija je svrha nametnuti pobačaj diljem svijeta. Organizacija je također poznata pod imenom Organizacija Ujedinjenih naroda za rodnu jednakost i osnaživanje žena.
2006. godine, tijekom svog prvog mandata na mjestu predsjednice Čilea, pokušala je prisiliti porezne obveznike da plate za „pilulu za dan poslije”. Dvije godine kasnije, Ustavni sud Čilea odbacio je taj zakon. Bachelet je u više navrata opisala sebe kao ateisticu i kao agnostkinju.
