Kardinal Tauran: „Ovaj će pontifikat donijeti mnoga iznenađenja“ Franjo svakodnevno može okusiti napor i skrivena protivljenja. No nastavlja kao „nezaustavljiva bujica“, primjećuje kardinal Sandri, koji je iznenađen njegovim poletom, koji je čak i veći nego u Buenos Airesu

Foto: Shutterstock

Nijedna revolucija nije bezbolna, svaka se revolucija sukobljava s opozicijom unutar svojih redova. Franjo svakodnevno može okusiti napor i skrivena protivljenja. No nastavlja kao „nezaustavljiva bujica“, primjećuje kardinal Sandri, koji je iznenađen njegovim poletom, koji je čak i veći nego u Buenos Airesu. Izvanredan sklad, stvoren između njega i vjernika, predstavlja štit argentinskoga pape pred kritikama i prešutnim sabotažama koje su na djelu u crkvenome sustavu. „Ovaj će pontifikat donijeti mnoga iznenađenja“, predviđa kardinal Tauran, koji je najavio izbor Pape čuvene večeri 13. ožujka. „Franjo je jako hrabar i ima veliku duhovnu popudbinu.“

Njegova definicija planeta, koji proživljava „treći svjetski rat… u dijelovima“, pogodila je srž i čini očitom potrebu da vođe država preuzmu globalnu inicijativu s ciljem gašenja žarišta endemskih kriza od Afganistana do Bliskoga Istoka, do Afrike

Iznenađenje je zasigurno bila sigurnost kojom se Franjo počeo kretati na međunarodnoj sceni. U trenutku izbora Bergoglio je predstavljao nepoznanicu u pogledu geopolitičke linije. Njegova definicija planeta, koji proživljava „treći svjetski rat… u dijelovima“, pogodila je srž i čini očitom potrebu da vođe država preuzmu globalnu inicijativu s ciljem gašenja žarišta endemskih kriza od Afganistana do Bliskoga Istoka, do Afrike.

Njegovo putovanje u Svetu Zemlju, u svibnju 2014., bilo je (kao i ona njegovih prethodnika Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.) obilježeno podjednako empatičnim stavom prema Izraelcima i Palestincima, kao i strastvenim pozivom na dijalog i odbacivanje svakoga nasilja. Međutim, nije nedostajalo nijansi dostojnih isusovačke tradicije. Svaka je bila suptilna politička indikacija. Papa je odbacio ideju o međureligijskome sastanku na vrhu s velikim muftijom Jeruzalema i dvojicom velikih rabina Izraela kako ne bi pao u klopku suprotstavljenih nacionalizama. Štoviše, vodeći sa sobom na hodočašće dvojicu prijatelja iz Argentine – rabina Abrahama Skorka i muslimanskoga predstavnika Omara Abbouda – želio je pokazati da njegove veze sa židovstvom i islamom imaju duboko korijenje.

Fotografija Pape, u tihoj molitvi, s glavom oslonjenom na zid koji ulazi u palestinsku zemlju, obišla je svijet

Fotografija Pape, u tihoj molitvi, s glavom oslonjenom na zid koji ulazi u palestinsku zemlju, obišla je svijet. Prešutna stroga opomena izraelskoj vladi da ovaj zid, sa svojim položajem drugačijim od granica iz 1967., ne može zauvijek ostati. Još je suptilnija bila inicijativa da se organizira molitveni susret u Vatikanskim vrtovima, na koji je Franjo 8. lipnja 2014. pozvao izraelskoga predsjednika Shimona Peresa i predsjednika Palestine Abu Mazena, zajedno s carigradskim ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I. Pozivom dvojici predsjednika na svečani molitveni susret za mir, argentinski je papa odaslao jasnu poruku da ne trebaju samo Palestinci priznati Izrael već da Židovska država, zauzvrat, mora priznati državu Palestinu jer odluka o tome imaju li ili nemaju Palestinci pravo na vlastiti nacionalni teritorij, nije više u njezinim rukama. Arapi, s druge strane, moraju naučiti razumjeti „bol drugoga“, kao što je rekao velikomu muftiji Jeruzalema.

Iz knjige „Franjo među vukovima“ autora Marca Politija. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Knjigu možete nabaviti ovdje.