Vijesti

KAKO SE ZAŠTITITI // Mišja groznica – sve što o njoj trebamo znati Mišja groznica nije bezazlena bolest. Ako imate neki od nabrojanih znakova, svakako otiđite svome liječniku, i nemojte mu zaboraviti kazati da ste bili u kontaktu s izlučevinama divljih glodavaca

Mišja groznica – sve što o njoj trebate znati

Crtica iz života

„U nedjelju uvečer u mišolovki je nedostajalo samo malo sira, voda je bila netaknuta, a mišić uginuo. Obje smo bile žalosne. I silno naivne…”

Nije mi do kraja jasno zašto se neki ljudi tako panično boje miša. Znam muškarca, čak muškarčinu, koji je, ugledavši u stanu malog, slatkog, sivog mišića, doslovno skočio na stolicu i vrištao.


Dok sam za vrijeme studija medicine jedno vrijeme stanovala sa svojom sestrom, također medicinarkom, našao nam se u stanu mali miš. Ispričale smo to, oduševljene, svojim roditeljima, na što nam je tata nabavio mišolovku. U nju smo postavile komadić sira i kad smo se drugi dan predvečer vratile s fakulteta, u mišolovki je bio skutren slatki, mali miš. Nazvale smo ga Sivko i igrale se s njime. Ni u kojem ga slučaju nismo bile spremne žrtvovati. Bio je petak, dan kad smo vikendom odlazile kući. Nastala je dilema: ponijeti mišića u mišolovki sa sobom, ili ga ostaviti u stanu u gradu. Odlučile smo se na ovu drugu varijantu. U njegovu novu nastambu (mišolovku) stavile smo dosta sira i posudicu s vodom. Nadale smo se da će mu to biti dovoljno do našega povratka za dva dana. U nedjelju uvečer u mišolovki je nedostajalo samo malo sira, voda je bila netaknuta, a mišić uginuo. Obje smo bile žalosne. I silno naivne…

Vratimo se naslovnoj temi.

Vjerojatno ste u medijima pratili kako u Hrvatskoj ima mišje groznice. Čovjek se s kućnim mišem može čak i poigrati. No mišja groznica je pak nešto posve drugo – s njome se nije za igrati, ona može biti ozbiljna bolest. Zato, naučimo nešto o njoj.

Uzročnik mišje groznice, i način zaraze

„Ljudi koji rade u vrtu, na njivi, u šumi, u šikarama, koji čiste neuredne podrume, tavane, drvarnice ili garaže dolaze u dodir s izlučevinama glodavaca…”

Mišja groznica je virusna bolest. To je tzv. zoonoza, tj. bolest koja se prenosi sa životinja na ljude. Uzrokuje ju Hanta virus koji prirodno živi u divljim glodavcima: poljskim miševima, kućnim i poljskim štakorima, te u voluharicama. Bolest se kod ljudi javlja na području cijele Hrvatske, izuzevši priobalje i otoke. Postoji više od dvadeset vrsta toga virusa. Nakon blage zime ili u rano i toplo proljeće divlji glodavci imaju više dostupne hrane i zato se mogu više razmnožavati. Stoga su epidemije mišje groznice kod ljudi najčešće u proljeće. To su tzv. mišje godine. Virus se prirodno nalazi u životinjskoj slini, mokraći i izmetu. Navodno, obični kućni miš ne nosi virus, ali dobro je biti oprezan…

Ljudi koji rade u vrtu, na njivi, u šumi, u šikarama, koji čiste neuredne podrume, tavane, drvarnice ili garaže dolaze u dodir s izlučevinama glodavaca. Čestice životinjskih  izlučevina se osuše na zraku. Kad metemo pod one se podižu u zrak koji i udišemo i na taj se način zarazimo. Zaraziti se možemo i hranom ili vodom koja je bila na dohvatu glodavcima. Također može biti zarazna i prostirka na kojoj se igramo s djecom u šumi. Zarazne mogu biti i naše prljave ruke, cipele i odjeća nakon izleta u prirodu. Mogu se zaraziti vojnici koji kampiraju u šumi, rade na prljavim ili zemljanim radovima. Bolest je osobito opasna za trudnice, jer virus u maternici može prijeći na dijete. Inače se bolest vrlo rijetko prenosi s čovjeka na čovjeka.

Inkubacija, utvrđivanje dijagnoze, i tijek bolesti

„U prvoj fazi bolesti zaraženom se čovjeku naglo povisi temperatura; klonuo je, osjeća zimicu i tresavicu, ima jaku glavobolju i bolove u mišićima…”

To je vrijeme od kontakta s virusom pa do pojave prvih znakova bolesti. Najčešće je to oko dva do tri tjedna. No taj period može biti od pet pa do 42 dana.

Kod sumnje na mišju groznicu postoje specifične krvne pretrage kojima se brzo može dokazati virus u krvi bolesnika.

Bolest ima nekoliko faza.

Prva faza je naglo stanje visoke temperature koja traje od tri do sedam dana. Čovjek je klonuo, uz povišenu temperaturu osjeća zimicu i tresavicu, ima jaku glavobolju i bolove u mišićima. Bolovi su osobito jaki u mišićima leđa, križa i u predjelu bubrega. Bol može biti i u donjem dijelu trbuha, uz mučninu, povraćanje i proljev. Neki bolesnici imaju zamućenje vida, crvenilo i svrbež očiju, crvenilo kože na licu, vratu i prsima. Mogu se javiti i točkasta krvarenja u koži, na sluznici nepca ili u bjeloočnicama.

Druga faza: ljudima se snižava krvni tlak. To je opasno stanje koje traje dan-dva.

Treća faza je karakteristična po tome što čovjek sve manje mokri. Mokraća je gusta i tamno žuta. Tijekom 24 sata (tijekom jedne noći i dana) bolesnik izmokri svega pola litre urina.

Četvrta faza je vrijeme pojačanog stvaranja mokraće. Tada je mokraća izrazito svijetla, a tijekom samo 24 sata može je se u posudi nakupiti do deset litara.

Peta faza je vrijeme oporavka koji traje nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, sve dok se ne normalizira krvni tlak i rad bubrega.

Liječenje. Smrtnost

„Bolest je u Hrvatskoj najčešće srednje teška, pa se bolesnici oporave. No, ako nastane teški oblik bolesti, tada je stanje ozbiljno…”

Mišja groznica nije bezazlena bolest. Ako imate neki od nabrojanih znakova, svakako otiđite svome liječniku. Nemojte mu zaboraviti kazati da ste bili u kontaktu s izlučevinama divljih glodavaca.

Bolest je u Hrvatskoj najčešće srednje teška, pa se bolesnici oporave. No, ako nastane teški oblik bolesti, tada je stanje ozbiljno. Bolesnik se tada mora liječiti u intenzivnoj bolničkoj jedinici jer je ponekad potrebna čak i dijaliza, tj. liječenje na umjetnom bubregu. Liječenje se provodi lijekom ribavirinom koji ubija viruse. U nekim dijelovima svijeta javljaju se teški oblici bolesti. Tamo umire svaki peti bolesnik, iako se u liječenju koriste i umjetni bubreg i umjetna pluća.

Prevencija bolesti

„Nakon prljavog posla treba učestalo i temeljito prati ruke sapunom…”

Cjepivo protiv Hanta virusa još ne postoji. Zato je potrebno:

  • uništavati divlje glodavce
  • nositi pri prljavim radovima zaštitnu odjeću i obuću te koristiti masku na licu i naočale
  • iskorjenjivati šikare, čistiti dvorišta, šupe, garaže
  • paziti na higijensko postupanje s namirnicama i vodom
  • presvlačiti se nakon povratka iz prirode
  • gnijezda glodavaca i uginule glodavce treba preliti dezinficijensom, pažljivo ih, pomoću dva štapa staviti u plastičnu vrećicu, te zakopati ili spaliti
  • nakon prljavog posla treba učestalo i temeljito prati ruke sapunom
  • za dezinfekciju ruku koristiti dezinficijense koji sadrže alkohol.

Tekst je prvotno bio objavljen u mjesečniku Book.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh