„Jak argument za autentičnost ukazanja jest i vjernost nauku Crkve. Budu li ukazanja priznata, bit će to veliki poticaj za razvoj Međugorja…“
„Ukazanja Blažene Djevice Marije u Međugorju bit će priznata. I to možda već do kraja ove godine”, kazao je za poljsku Katoličku informativnu agenciju (KAI) poseban izaslanik pape Franje za Međugorje nadbiskup varšavsko praški msgr. Henryk Hoser, prenosi Bitno.net.
Hoser je to rekao u razgovoru za poljsku Katoličku informativnu agenciju (KAI) koji je bio u cijelosti posvećen fenomenu Međugorja i njegovu boravku ondje.
„Sve ukazuje na to da će ukazanja biti priznata, možda već ove godine“
Upitan za njegovo mišljenje o ukazanjima i može li njegovo izvješće o pastoralnoj situaciji u Međugorju imati utjecaj na njihovo priznanje Hoser je odgovorio da „ne izravno jer se izvješće bavilo nečim drugim”. Ali, odmah je i dodao:
„Sve ukazuje na to da će ukazanja biti priznata, možda već ove godine. Ne zaboravimo da je Kongregacija za nauk vjere predala cijelu dokumentaciju Državnom tajništvu Svete Stolice koje sada radi na tome. Konkretno govoreći, moguće je priznanje prvih sedam ukazanja, onako kako je to predložila komisija kardinala Carmilla Ruinija. Teško da se može dogoditi drugačija odluka jer je nemoguće da bi šestoro vidjelaca lagalo 36 godina. To što govore je smisleno. Nema među njima ljudi koji imaju nekakvih psihičkih problema”, rekao je nadbiskup koji se tijekom boravka u Međugorju susreo i s nekima od njih, kako prenosi portal Bitno.net.
Nadbiskup je nastavio:
„Jak argument za autentičnost ukazanja jest i vjernost nauku Crkve. Budu li ukazanja priznata, bit će to veliki poticaj za razvoj Međugorja”.
„Sv. Faustina je svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina. To ne bi trebao biti problem…“
Na pitanje novinara što misli o argumentima protiv ukazanja po kojima su ona previše “osobna” te da Marija u njima “previše priča”, Hoser je odgovorio:
„Sv. Faustina je svakodnevno razgovarala s Isusom i to niz godina. To ne bi trebao biti problem. Naravno, treba biti oprezan na svaki aspekt, kao i na mogućnost psiholoških problema kod vidjelaca. Ali, njih su detaljno pregledali specijalisti, psihijatri i psiholozi. Nema tamo nikakvih bolesti. To je bila zdrava mladež iz zdravih obitelji. Danas svi žive u brakovima koji su stabilni, niti jedno od njih nije prošlo kroz krizu vjere”, poručio je Poljak i opisao kako Jakov Čolo, najmlađi među vidiocima, danas organizira karitativne akcije u Međugorju pod imenom „Marijine ruke” i to zbog toga što mu je Majka Božja u ukazanju poručila kako vjernici moraju biti njezine ruke u odnosu prema siromašnima.
Odnos mostarsko-duvanjskog biskupa prema Međugorju
Nadbiskup varšavsko-praški upitan je i za negativan odnos biskupa mostarsko-duvanjskog Ratka Perića prema Međugorju.
Odgovorio je kako je Perićevo stajalište dobro poznato, kao i ono njegova prethodnika, pokojnog Pavla Žanića.
„Žanić je smatrao da su ukazanja prevara, što smatra i Perić”, rekao je.
„Bilo kakva zabranjivanje dolazaka u Međugorje i tamošnjeg štovanja Marije nemaju opravdanja“
Kada su novinari upitali kako je moguće da duhovni plodovi Međugorja ne čine da biskup promijeni mišljenje, nadbiskup je odgovorio:
„Takva situacija javljala se i kod nekih drugih Marijinih ukazanja. Primjerice, onih u francuskom Ile-Bouchardu iz 1947. Ukazanja nisu priznata, ali dopušten je snažan kult (2001. mjesto je postalo svetište, op. a.). Štovanje Marije ne mora biti povezano samo s ukazanjima… Još jedna analogija s Međugorjem su ukazanja u afričkom Kibehu. Tamo je mjesni biskup dopustio kult Marije, a tek nakon toga nastavio s istraživanjem autentičnosti ukazanja. Uvjeren sam kako bilo kakva zabranjivanje dolazaka u Međugorje i tamošnjeg štovanja Marije nemaju opravdanja”.
Pozitivni zaključci izvješća
Ovo je prvi put da je Hoser ovako jasno progovorio o svom stajalištu o ukazanjima u Međugorju. Dosad je u svojim izjavama bio fokusiran na pastoral koji se tamo događa i duhovne plodove o čemu se pozitivno izjašnjavao. I u ovom razgovoru ponovio je svoje iznimno pozitivne dojmove o Međugorju kao o mjestu posebne duhovne snage gdje se ljudi vraćaju snazi sakramenata.
Ponovio je kako je Međugorje postalo duhovno središte oko kojega se okupio niz molitvenih zajednica, karitativnih organizacija, komuna za ovisnike koje stvaraju posebno ozračje. Rekao je kako njegovo izvješće ima pozitivne zaključke, prenosi Bitno.net.
„Smatram kako se sve razvija u dobrom smjeru. Moja misija tamo nije imala za cilj nekakvo ‘zatvaranje’ Međugorja, nego ocjenjivanje tamošnjeg pastorala i procjenu je li on u skladu s naukom Crkve. Zaključio sam da je tako i moje ocjena je iznimno pozitivna”, poručio je biskup, dodajući kako ipak postoje neki “infrastrukturni i pravni problemi koje treba riješiti”, kao plan gradnje na mjestima okupljanja vjernika i izgradnja ograde radi sigurnosnih razloga.
Upitan na koncu razgovora bi li svojim vjernicima u biskupiji preporučio hodočašće u Međugorje, Hoser je odgovorio:
„Svakako bih to preporučio. Rekao bih kako je to hodočašće duhovne promjene, obraćenja, jačanja u vjeri – to sve možete tamo iskusiti”.
