Foto: Shutterstock
»Jednom je Isus na nekome mjestu molio. Čim presta, reče mu jedan od učenika: Gospodine, nauči nas moliti« (Lk 11, 1). Nije li Kristov učenik zaželio moliti tek nakon što je promatrao kako Učitelj moli? Tada istom može učiti od Učitelja molitve. Promatrajući i slušajući Sina djeca se Božja uče moliti Ocu.
Isus se često povlači u osamu, na samotno mjesto, na goru, osobito noću, da moli. U svojoj molitvi on nosi ljude: budući da je utjelovljenjem uzeo ljudsku narav, prinoseći sama sebe, i njih prinosi Ocu. On, Riječ koja je “uzela tijelo”, svojom ljudskom molitvom učestvuje u svemu što žive “njegova braća” (Heb 2,12); supatnik je njihovih slabosti da bi ih od njih oslobodio. Zato ga je Otac i poslao. Njegove riječi i djela bivaju onda kao vidljivo očitovanje njegove molitve “u tajnosti”.
Izvor: Katekizam Katoličke Crkve, br. 2601, 2602
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
