Foto: Pixabay

Onaj koji uništava napast će s duplo većom snagom, jer će shvatiti da njegovo vrijeme prolazi, a u konačnici, njegovo svrgnuće pokazat će se brže nego bi se to moglo očekivati. Upravo tako bilo je s Tobijom i Sarom. Oboje, prije nego su se upoznali, proživljavali su životni očaj. U trenutku kad se pojavio Rafael, strahovi su se još više pojačali. Paradoksalno, upravo to gomilanje tjeskobe i straha, pokazalo se najboljom klimom za ozdravljenje i oslobođenje. Tobija se jako bojao susreta sa Sarom, jer je čuo da su svi muškarci, koji su se pokušali vjenčati s njom, umrli, a sama se Sara čak namjeravala ubiti. Jedino očekivanje koje Bog ima prema nama u vrijeme djelovanja arkanđela je pokazati odvažnost da se izađe ususret drugom čovjeku, makar u tom trenutku umirali od straha i sumnji.

Zahvaljujući molitvi preživjeli su to što ne bi inače mogli preživjeti u normalnom životu

Zbog toga Tobija odlučuje, ne samo krenuti ususret Sari, nego se s njom i vjenčati, a Sara ne bježi, ne sumnja i ne tuguje. Snagu za takvu odluku oboje su dobili u molitvi. Zahvaljujući molitvi preživjeli su to što ne bi inače mogli preživjeti u normalnom životu. Molitva omogućuje čovjeku nadvladati smrtni strah, pun demonske prisutnosti, što bez molitve ne bi bilo moguće. Oboje su bili jako ovisni o svojim obiteljima i, što je važno naglasiti, emocionalno bolesnim obiteljima. Zanimljivo je da Pismo govori o molitvi Sare i o molitvi Tobijina oca, zato što sin postaje zreo za molitvu tek nakon putovanja koje Sveto pismo „mjeri“ noćima, a to znači u razdobljima mraka (usp. Tob 6,1; 6,11; 6,13b; 6,13g; 6,14; 6, 7,1; 8,8). Mladi Tobija morao je sazrijeti za brak sa Sarom kroz to putovanje i u svemu slušajući Rafaela, jer njegov otac bijaše slijep i nije mogao sina učiti o ljubavi. Sljepoća staroga Tobije usporediva je i s Izakovom sljepoćom kada Jakov krade ocu blagoslov i – bježeći od kuće – put ga uskoro nanese na mjesto gdje se pred njim otvorilo nebo i vidio je anđela i ljestve koje su vodile u Nebo…

Ulomak iz knjige „Zašto Bog dopušta patnju?“ autora p. Augustyna Pelanowskog. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje, a kupiti ju ovdje.