Foto: Shutterstock
„Pogled u budućnost ispunja me strahom. Ipak zašto trebam uranjati u budućnost? Meni je dragocjen samo sadašnji trenutak, jer budućnost će jedva svratiti u moje srce.“
Navedene misli izvadak su iz „Dnevnika svete Faustine Kowalske“, svetice kojoj je Milosrdni Isus progovorio o svome Milosrđu i dao joj zadatak da potakne druge da ga časte i slave.
O životu svete Faustine
Sveta Faustina rođena je 25. kolovoza 1905. godine u selu Glogowiec u Poljskoj. Još kao mlada djevojka osjećala je ljubav prema molitvi i bila predana radu. Vrlo je rano osjetila poziv na redovništvo, ali se kao osamnaestogodišnja djevojka odala ispraznostima života, nakon što su se njeni roditelji usprotivili odluci da ode u samostan.
Nakon vremena nutarnjih borbi, Faustina (tada Helena) odlučila je prihvatiti Kristov poziv i otići u Warszawu u samostan. U Warszawi se prijavila u Kongregaciju Naše Gospe od Milosrđa, ali je prvo morala raditi kako bi zaradila za skromnu samostansku opremu koja joj je bila potrebna. Godinu dana poslije, 1. kolovoza 1925., Faustina je primljena u Kongregaciju kao s. Maria Faustina od Presvetog Sakramenta.
Prvo, već spomenuto viđenje Milosrdnoga Isusa imala je 22. veljače 1931. godine. Sestra Faustina svoj je život posvetila molitvi za grešnike i molitvi za spas duša. Uz mnoge primljene milosti, život joj je bio obilježen i brojnim trpljenjima. Umrla je u samostanu u Krakowu, 5. listopada 1938. godine, u dobi od svega 33 godine, iscpljena tuberkulozom i patnjama koje je podnosila za spas grešnika. Papa Ivan Pavao II., 8. travnja 1993. godine proglasio ju je blaženom, a 30. travnja 2000. i svetom.
O svetkovini Božanskog Milosrđa
Pokojni, sada sveti, Ivan Pavao II. svetkovinu Božanskog Milosrđa proglasio 30. travnja 2000. godine, istog datuma kada se odvila kanonizacija s. Faustine. Božje se Milosrđe slavi prvu nedjelju poslije Uskrsa, kako je Isus i zahtijevao od s. Faustine:
“U tvojoj duši nalazi se Moja slika. Ja želim svetkovinu milosrđa. Želim da slika, koju ćeš ti kistom naslikati, bude svečano posvećena na prvu nedjelju poslije Uskrsa. Ta nedjelja treba biti svetkovina milosrđa.“ (iz „Dnevnika svete Faustine“)
Papa Ivan Pavao II., svjestan veličine Božjega Milosrđa, uputio je snažnu misao: „Osim milosrđa Božjeg nema nijednog drugog izvora nade za ljudska bića“, i na taj nam način oslikao dobrotu Boga koji neizmjerno ljubi čovjeka i uvijek je spreman na praštanje.
Na današnji se dan u Crkvi može zadobiti potpuni oprost grijeha, uz ispunjavanje određenih uvjeta.
