Foto: Shutterstock
Talijanska humanitarka i autorica knjige „Samo ljubav ostaje“, Chiara Amirante, tijekom svoga susreta s papom Franjom razgovarala je i o Međugorju. Sveti joj je Otac dozvolio da tijekom svog posjeta Međugorju (1. studenoga) prenese ono što joj je rekao:
„Chiara, gledajte, ja sam spasio Međugorje. Komisija Kongregacije za nauk vjere već je bila rekla, na temelju brojnih informacija od kojih su mnoge neistinite, da je Međugorje neautentično. Tako sam ja tada spasio Međugorje i poslao nadbiskupa Hosera, jer vjerujem, kako sam rekao i na konferenciji za novinare [na letu iz Fatime u Rim, u svibnju 2017. godine], da su plodovi Međugorja brojni i neupitni.
Možete reći da Međugorje nosim u srcu i nisam mislio će izjava koju sam iznio [o Gospi koju ne doživljava kao šeficu poštanskog ureda koja svakog dana šalje poruku u ‘to i to’ vrijeme, već kao majku] kao osobno mišljenje, ali koja je također bila utemeljena na pogrešnim informacijama, imati tako snažan utjecaj. Dakle, možete reći da mi je Međugorje u srcu, doista u srcu, i da nastavljam dalje sa svojim izaslanikom Hoserom kako bi se sačuvalo sve ono lijepo u Međugorju.“
Tko je Chiara Amirante?
Chiara Amirante utemeljiteljica je dobrotvorne udruge Nuovi Orizzonti. U Chiarinu se srcu vrlo rano rodila ljubav prema Isusu tako da je već sa samo pet godina htjela primiti prvu pričest, a s jedanaest je godina odlučila svoj život darovati Kristu. Odlučila je stupiti u zajednicu Pokreta fokolara, istodobno privodeći kraju studij političkih znanosti. Tih je godina osjećala sve veću želju da se posveti najzapostavljenijima. No, kako je bila gotovo slijepa, nije znala kako ostvariti taj poziv. U tom razdoblju patnje, Chiara je razabrala Božji plan kojemu se je predala tražeći neki „znak“. Nakon usrdne molitve, doživjela je iznenadno i potpuno ozdravljenje. Više nije sumnjala. Odmah je donijela odluku da se posveti mladima s ulice, „narodu noći“, na najgorim mjestima Rima, u paklu samoće, odbačenosti i ovisnosti.
Tako su nastali Novi horizonti, koji su se, od prvotne zajednice za smještaj dvadesetak mladih u Trigoriji, vrlo brzo pretvarili u pravu „tvornicu ljubavi“, solidarnosti i prihvaćanja, sa sjedištima i aktivnostima po cijelom svijetu. Neodoljiv pothvat, „pravo čudo“, kako kaže Chiara, ne bi se moglo ostvariti bez Božje pomoći, stotina volontera i mnogih prijatelja.[1]
[1] Biografija Chiare Amirante objavljena je na stranici Stella Maris.
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
