Svetac dana

12. LIPNJA

Sveti Leon III., papa – Oslijepili su ga, unakazili mu lice i oštetili jezik nakon jedne svečane procesije, a on je čudesno ozdravio iste noći Za jedne svečane procesije, 25. travnja 799. godine, pobunjenici su ugrabili Papu i odvukli ga u neku sporednu ulicu. Tamo su plaćenici oslijepili papu Leona, unakazili njegovo lice i oštetili mu jezik. Zatim su ga zatvorili u samostan svetog Erazma. Papa je iste noći čudesno ozdravio…

Sveti Leon III. – Oslijepili su ga, unakazili mu lice i oštetili jezik nakon jedne svečane procesije, a on je čudesno ozdravio iste noći

Sveti Leon (Lav) III., papa, rođen je u Rimu 750. godine, kao sin Etjupija i Elizabete. Svećenik, kardinal, papinski rizničar, vodio je Katoličku Crkvu od 795. do 816. godine. Oslanjao se je na Karla Velikog i nastojao obnoviti Carstvo na Zapadu. Poslao je Karlu Velikom ključeve crkve svetog Petra, a Karlo je potom uz dotadašnji naslov „rimskog patricija“ dodao sebi i naslov „branitelja Crkve“. Kada se je Papa 799. sukobio s rimskim plemstvom, izbila je pobuna, koju su predvodila dva nećaka pokojnog pape Hadrijana a koji su i sami željeli papinski položaj. Za jedne svečane procesije, 25. travnja 799. godine, pobunjenici su ugrabili Papu i odvukli ga u neku sporednu ulicu. Tamo su plaćenici oslijepili papu Leona, unakazili njegovo lice i oštetili mu jezik. Zatim su ga zatvorili u samostan svetog Erazma. Papa je iste noći čudesno ozdravio, a njegovi su ga pristaše oslobodili.

Uputio se je zatim u Njemačku i sklonio se kod Karla Velikoga u Paderborn (Nordrhein-Westfalen). Od Karla je dobio vojnu i političku potporu, te dokument da Papi nitko ne može suditi. Uz franačku zaštitu vratio se je u Rim i opravdao se pred sinodom. Njegovi su protivnici uhićeni i poslani kao zatvorenici u Francusku. Za Božić 800. godine, Leon III. okrunio je u crkvi svetog Petra Karla Velikoga za cara uz veliko slavlje. Puk je tada klicao: „Karlu, pobožnom caru, okrunjenom od Boga, velikom mirotvorcu Rima, život i pobjeda!“ Tako je nastalo Sveto Rimsko Carstvo, koje se je na europskoj pozornici održalo osam stoljeća.

Nicejsko-carigradsko vjerovanje dao je ugravirati u srebrnu ploču

Leon III. nastojao je dovršiti raspravu između Rima i Carigrada o pitanju Kristova božanstva. Prihvatio je izričaj „filioque“ kao vjersku istinu, ali je nastojao spriječiti daljnje nesuglasice pa je odredio da se „filioque“ može, ali ne mora koristiti u Vjerovanju (810). Radi se izričaju u Vjerovanju Katoličke Crkve i odnosi se na proizlaženje Duha Svetoga i od Sina, a ne samo od Boga Oca. Taj je izričaj bio jedan od povoda raskola između Zapadne i Istočne crkve. Leon III. Nicejsko-carigradsko vjerovanje dao je ugravirati u srebrnu ploču, kako se u budućnosti ne bi mijenjalo prema nečijem nahođenju. Dodao je: „Ja, Lav, stavio sam ovo za ljubav i zaštitu prave vjere.“ Leon III. osnovao je Palatinsku školu, iz koje se je kasnije razvilo pariško sveučilište. Nastavio je s uljepšavanjem Rima i rimskih crkava, a u Lateranu je uredio novi salon za svečane skupove i primanja. Gradio je crkve i osnivao dobrotvorne ustanove, pomirio je nadbiskupe Yorka i Canterburyja. Leon III. preminuo je na današnji dan, 12. lipnja 816., u Rimu. Pokopan je u crkvi svetog Petra, u kapeli Colonna. Svetim ga je 1673. proglasio papa Klement X.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Najčitanije

Na vrh