Danas slavimo svetoga Justina, starokršćanskog filozofa, crkvenog oca, apologeta i mučenika. Rodio se je 103. godine u rimskom naselju Flavia Neapolis (danas Nablus u Palestini). Učeni filozof platonskog smjera, postao je kršćaninom oko 130. godine. Neumorni tražitelj Istine, povukao se je na samotno mjesto pokraj mora u nadi da će u tišini, razmišljajući, pronaći pravu sreću i mudrost. Tada je tijekom jedne šetnje susreo starca koji mu je otkrio da se prava Istina ne nalazi u Platonovoj mudrosti, već u knjigama proroka i u novozavjetnim spisima. Isus Krist je onaj koji donosi spasenje i sreću. Justin je potom krenuo čitati i proučavati Sveto Pismo, koje ga je tako osvojilo i uvjerilo u istinitost kršćanstva da je zatražio krštenje. Kristova mudrost nije bila jedini motiv zbog kojega je prihvatio kršćanstvo. Na njega su utjecali i kršćani s kojima je dolazio u dodir, posebno junaštvo i vjera mučenika.
Djelovao je u Efezu i Rimu, gdje je osnovao filozofsku školu. U sačuvanim djelima iznio je važna svjedočanstva o prvoj Crkvi i uveo grčku filozofsku terminologiju. Sačuvane su dvije „Apologije“ upravljene rimskim carevima i vlastima, te „Dijalog s Trifonom“ (židovskim rabinom). Vješti pisac i govornik, raspravljao je s poganima i pisao braneći kršćansku nauku kao „jedinu istinitu filozofiju“. Čitav Justinov život poslije obraćenja na kršćanstvo, još više njegova smrt, predstavlja svjedočenje za istinu Isusa Krista Raspetoga. Povod njegovoj smrti vjerojatno je bio ideološki sukob s ciničnim filozofom Krescentom, koji je Justina optužio da želi srušiti rimsku vlast. Justin je bačen u tamnicu sa šestoricom svojih učenika, a mučeničku smrt podnijeli su 165. godine, za vrijeme vladavine cara Marka Aurelija. Bičevani su, a potom im je odrubljena glava. Zaštitnik je apologeta, predavača, govornika, filozofa te brojnih naselja, župa i crkava.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
