Crkveni smisao cijelog slavlja prekrasno je iskazan u vazmenom hvalospjevu koji veliča Kristovo djelo otkupljenja u otajstvu uskrsnuća. To je hvalospjev „Kristu uskrslom, povratniku od mrtvih, koji svijetli svakom čovjeku te živi i kraljuje u vijeke vjekova“.
„O blažene noći koja spaja zemlju s nebom, a čovjeka sa Stvoriteljem“
„O blažene noći koja spaja zemlju s nebom, a čovjeka sa Stvoriteljem“, kaže hvalospjev uskrsnoj svijeći. Misterij te noći velik je jer spaja nespojivo: nebo i zemlju, čovjeka i Boga. Stoga kršćani već od najranijih vremena i bdiju za vrijeme te noći kako bi spremni dočekali ostvarenje svoga velikog misterija, tj. prijelaz iz zemlje u nebo, i tako postali božanski sinovi i kćeri. To je Uskrs: prijeći iz zemaljskog u nebesko, iz ljudskog u božansko. A vjernici su već i prije Krista bdjeli za vrijeme ove noći jer su se prisjećali oslobođenja Božjeg naroda iz egipatskog ropstva, što je slika ovoga našeg uskrsnog oslobođenja od zemaljskog i smrtnog.
Slično je i s nama danas: Bog svoje vjernike oslobađa od zala, zabluda, grijeha, nečovječnosti, sebičnosti i nedostojanstva. Osnovni termin koji je i u Bibliji naglašen jest polazak u novi život. To je nužno. Nužno je ostaviti Egipat i ljude koji slave krive bogove i poći za pravim Bogom, te ga častiti i štovati.
Tko se ne odluči na polazak, ostaje u ropstvu dosadašnjega vlastitog života, vlastitih navika i zabluda, i nikako ne pruža šansu svojim dobrim željama i čežnjama svoga srca. To je tragična varka za čovjeka jer ga novac, prestiž, moć i dalje drže zarobljenikom koji ne može osjetiti ljepotu života s Bogom.
Osnovni zov Uskrsa jest oslobođenje za Boga
Cilj oslobođenja iz Egipta sasma je jasan: svi se moraju na Sinaju susresti s Bogom! Taj susret mora izmijeniti svakog pojedinca, svako srce, tako da zablista dobrotom, ljubavlju i poštenjem. To je moguće jer pri tom susretu Bog svakome daruje spoznaju svoga Zakona, tj. spoznaju puta prave slobode. Po tom zakonu sam Bog vodi čovjeka kako bi mogao sebe ostvariti u potpunosti. Ako je istina da je nedostatak slobode zapravo nemogućnost vlastita ostvarenja, za vrijeme ove noći taj nedostatak biva uklonjen jer svaki čovjek postaje slobodan za ljubav, za dobro, za poštenje. Ove noći čovjek je prvi put mogao shvatiti svoje dostojanstvo, svoju osobnost i svoj poziv na život i zajedništvo s Bogom. Stoga će pobožni Židovi do dana današnjega ponavljati: „Čuj, Izraele, poštuj Gospodina Boga svoga i poštuj njegove zapovijedi, hodi u njegovoj svjetlosti jer to je Bogu milo i jer ti je On to objavio.“ Dakle, osnovni zov Uskrsa jest oslobođenje za Boga koje ima nekoliko dimenzija: čovjek je doveden do toga da može učiniti savez s Bogom živim i jakim i da s njim uspostavi nezamisliv savez intimnosti. U toj intimnosti života s Bogom čovjek otkriva vrhovnu istinu o sebi, kao i slobodu da tu istinu ostvari. I doista, svete li ove noći!
„Dat ću vam novo srce“
S druge strane, prorok Ezekiel upozorava nas na još nešto: Izrael je sve onečistio svojim ponašanjem i životom dok je još bio u svojoj zemlji, i Bog ga je stoga rasuo po svim narodima. Dakle, ono je egipatsko oslobođenje promašeno: čovjekova sudbina ponovno postade lutanje, bijeg od sebe i ropstvo. Čovjek bi se želio opet vratiti, ali bez Boga to ne ide. Samo ih Bog može vratiti. „Očistit ću vas vodom čistom i bit ćete očišćeni.“ Važno je očišćenje koje se može dogoditi samo ako čovjek promijeni svoje srce koje ga vuče u ropstvo. Stoga je on rob. „Dat ću vam novo srce“, kaže Bog. Evo, to se upravo u ovoj noći događa: Bog nam stvara novo srce. Isus Krist vječnom je Ocu platio otkupninu za Adamov grijeh i svojom prolivenom krvlju uništio osudu staroga grijeha. Dakle, Krist je naš Spasitelj koji nas je ponovno priveo Ocu da nas On može priviti na svoje grudi. I to je pravo i istinsko oslobođenje, da možemo biti i živjeti slobodu sinova Božjih, slobodu Uskrsa.
Ovo je noć našega oslobođenja
Taj privilegij, odnosno pravednost, darovana nam je ove noći Kristovim uskrsnućem, a mi je primamo sakramentima krštenja i euharistije. Stoga se i radujemo jer je ovo noć našega oslobođenja, posinjenja i slobode, tj. noć novoga čovjeka, novoga stanja, novoga čovječanstva, jer sve što je porušeno nanovo se obnavlja, ono što je ostarjelo pomlađuje se i sve se, po Kristovu uskrsnuću, vraća na početak kako ga je htio i stvorio Bog Otac.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko
Priredio Danijel Katanović; Book.hr