Foto: Gerd Altmann; Pixabay
Danas slavimo blagdan Svih svetih, svetkovinu kojom Crkva slavi sve svece, znane i neznane, one koji su već kanonizirani, dakle proglašeni svetima, ali i one koji to još nisu.
Spomen na mučenike počeo se slaviti na Istoku od IV. stoljeća, a prvi tragovi slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji, u nedjelju nakon Duhova. Taj običaj spomenut je i u jednoj homiliji svetog Ivana Zlatoustog iz 407. godine.
Uvod u Dušni dan
U zapadnoj Crkvi njegovi su korijeni u posvećenju rimskog Panteona u čast Blažene Djevice Marije i svih mučenika. Posvetio ga je papa Bonifacije IV., 13. svibnja 608. ili 609. godine. Papa Grgur III. (731-741) premjestio je ovaj blagdan na 1. studenoga, pretpostavlja se na zahtjev irskih redovnika, kako bi se poklopio s proslavom keltske Nove godine. Papa je izabrao 1. studenoga kao datum godišnjice posvete jedne kapele u bazilici sv. Petra, relikvijama »svetih apostola i svih svetih, mučenika i ispovjednika, i svih savršenih pravednika koji počivaju u miru po čitavome svijetu«.
U narodu se taj blagdan obično povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve, iako se spomen na sve vjerne mrtve, Dušni dan, slavi dan kasnije, 2. studenoga.
Mnoštvo Svih svetih je veliko, kako to svjedoči i sveti Ivan u svom Otkrivenju: »Vidjeh: evo velikog mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda gdje stoji pred prijestoljem.« Sve to silno, neprebrojivo mnoštvo u radosti stoji »pred licem Jaganjca«. Gospodin je u svome govoru na gori svečano obećao i zajamčio blaženstvo svima siromašnima u duhu koji nisu robovi prolaznih dobara, krotkima, onima koji gladuju i žeđaju za pravdom, milosrdnima, onima koji su čista srca, tolikima u povijesti progonjenima zbog pravde, tolikima potlačenima, obespravljenima, oklevetanima. Svi koji su vjerovali u Kristova blaženstva bit će doista i blaženi. Svi koji su morali gledati kako zlo trijumfira nad dobrom, nepravda nad pravdom, ropstvo nad slobodom, klicat će zbog konačnog trijumfa dobra nad zlim. U tom se mnoštvu nalaze i mnogi sinovi i kćeri iz našega, hrvatskoga naroda, među njima, vjerujemo, i zagrebački pomoćni biskup, sluga Božji Josip Lang (1857-1924), omiljeni propovjednik i prijatelj siromaha, koji je umro upravo na današnji dan.
Kako ostvariti potpuni oprost za pokojnike?
- i 2. studenoga
Potrebno je pohoditi župnu crkvu ili groblje, izmoliti Očenaš i Vjerovanje, ispovjediti se (ako je potrebno), primiti sv. pričest, moliti (po osobnom izboru) na nakanu sv. oca Pape, odijeliti se od grijeha, čak i lakog. Oprost se može namijeniti samo za pokojne! Oprost se može ostvariti od ponoći 1. studenog do ponoći 2. studenog.
- – 8. studenoga – posjet groblju
„Vjernici koji pohode groblje i mole, makar samo u mislima, za pokojne, mogu dobiti, jednom na dan, potpuni oprost”.
Uz posjet groblju navedenih dana, potrebno je izmoliti Očenaš i Vjerovanje, ispovjediti se (ako je potrebno), primiti svetu pričest, moliti (osobni izbor) na nakanu Svetoga Oca, odijeliti se od grijeha, i onog lakog. Oprost se namjenjuje za duše u čistilištu.
Molitva za pokojne
Bože, koji si po svojem smilovanju dao pokoj dušama vjernika, podaj milostivo oproštenje grijeha svojim slugama i službenicama i svima koji ovdje i svugdje u Kristu počivaju, da se od svih krivnji odriješeni s Tobom bez kraja raduju. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.
Priredio Danijel Katanović; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
