Foto: Shutterstock
Mediji u SAD-u i UK-u prednjačili su u siječnju 2020. godine s naslovima poput „Studije dokazale: Većina žena ne žali zbog pobačaja“ (Guardian, 13. siječanj 2020.) i „Studija tvrdi kako većina žena nakon pobačaja osjeća olakšanje, a ne žaljenje“ (CNN, 15. siječanj 2020.). Slično su prenosili i naši mediji pa je tako na jednom od naših najčitanijih mainstream portala objavljen tekst pod naslovom: „Odluka je teška, ali većina žena ne žali jer su odabrale pobaciti“ (24 sata, 17. siječanj 2020.)
Dvojbeno istraživanje
Autori koji su predvodili spomenuto istraživanje; ‘utvrdili’ su da su „sve tvrdnje o negativnim emocijama koje se pojavljuju nakon pobačaja zapravo mit koji traje desetljećima, bez ikakva dokaza koji bi ga potvrdio“. U prijevodu, teza da pobačaj kod žena uzrokuje emocionalnu štetu, ne bi se trebala ozbiljnije razmatrati u kontekstu zakona o pobačaju.
Međutim, ovo istraživanje – provela ga je skupina koja zagovara pobačaj – vrlo je upitno zbog uzorka ispitanih: više od dvije trećine žena kojima su pristupili u klinikama za pobačaj odbilo je dati intervju, a čak polovica onih koje su prvotno pristale, kasnije je odustala. Pretpostavlja se da žene koje odbijaju govoriti o svojim pobačajima očito prolaze kroz teže probleme nakon njih, navodi Catholic Herald.
Usprkos problematičnom uzorku, istraživanje je svejedno iskorišteno kao relevantno i objavljeno je u većini mainstream medija, pa tako i u Hrvatskoj.
Novo istraživanje nije dospjelo u medije. Zašto?
U časopisu Cureus je u svibnju ove godine objavljen novi recenzirani rad koji donosi potpuno drukčiju sliku. Rad se temelji na trostruko većem uzorku nasumično odabranih žena, u dobi od 41 do 45 godina koje su retrospektivno opisivale svoje pobačaje.
Prema rezultatima ovog, ipak razrađenijeg, istraživanja; 33 % žena opisalo je pobačaje kao željene, 43 % ih smatra nedosljednima (u odnosu na vlastite stavove i vrijednosti), 14 % kao neželjene i 10 % kao prisilne.
Navedene brojke, koje označavaju iskustvo značajnijeg broja žena, nisu dobile pozornost mainstream medija. Zašto je to tako? Ne bi li se obje strane trebale složiti da je za osudu bilo kakav prisilan čin abortusa te da je zabrinjavajuće da žene (43 % ispitanih) čine abortuse, iako im moralno nisu prihvatljivi?
Najgora vrsta štete
Prema moralnoj filozofiji; najgora vrsta štete koju si čovjek može nanijeti je moralna šteta. A upravo je postupanje protiv savjesti vid nanošenja vlastite moralne štete. Jer, ništa nije zrcalnije nemoralno od čina protiv vlastite savjesti. Sokrat je običavao reći: „Bolje je trpjeti nepravdu negoli ju činiti“. Postavlja se pitanje: Zašto nikog ne zabrinjava činjenica da značajan broj žena smatra da su pobačaji, koje su učinile, moralno pogrešni? Svatko, kome je stalo do boljitka žene, trebao bi biti zabrinut ovakvim otkrićem.
…čak 96 % žena – kojima je odbijen pobačaj – nije požalilo što su rodile svoje dijete nakon 5 godina…
Prema još jednoj studiji u časopisu Cureus, objavljenoj prošlog mjeseca, pobačaj je, u odnosu na rađanje, povezan s većom vjerojatnošću od mentalnog obolijevanja tijekom reproduktivnih godina.
Zanimljivo, ovakve podatke nećete pročitati u mainstream medijima. Štoviše, čak su ignorirali podatke objavljene od istih istraživača koji su, prema jednoj drugoj studiji, donijeli zaključke da čak 96 % žena – kojima je odbijen pobačaj – nisu nakon pet godina požalile što su rodile svoje dijete, a taj postotak je još i veći (98 %) za one žene koje su tu djecu odgojile.
Kultura neosjetljiva na moralnu štetu – nije kultura koja poštuje žene..
Često čujemo kako bismo trebali slušati glas žena po pitanju pobačaja. Ipak, s druge strane, zanemaruju se žene koje su prisiljene na pobačaj, ili koje su ga napravile protivno vlastitoj savjesti. S obzirom na to da je riječ o moralnoj šteti – najgoroj koja postoji – trebamo se zapitati zašto o tome šutimo.
Kultura neosjetljiva na moralnu štetu – nije kultura koja poštuje žene, a kamoli trudnicu – simbol svega što kultura nastoji zanijekati.
Tekst autora Anthonyja McCarthyja objavljen je na portalu Catholic Herald; Prijevod, parafraza i kontekstualna prilagodba teksta; Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.