Biskup Schneider u velikom intervjuu otkriva što možemo očekivati ako se posveta Rusije izvrši prema Gospinoj želji Moramo se nadati da će posveta Rusije ubrzati trijumf Bezgrešnog Srca Marijina, koji će se sastojati u autentičnoj obnovi života Katoličke Crkve, tj. u novom sjaju čistoće katoličke vjere, svetosti liturgije i svetosti kršćanskog života, kazao je biskup Schneider

Foto: Shutterstock/Pixabay

Dok se papa Franjo priprema posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrešnom Srcu Marijinu 25. ožujka, biskup Athanasius Schneider u intervjuu s novinarkom Diane Montagna, iznosi svoja razmišljanja o ovom povijesnom događaju i što vjernici trebaju očekivati ​​ako se posveta izvrši prema Gospinoj želji.

Osim nade u mir, pomoćni biskup Astane u Kazahstanu, koji je prve godine posvećenog života proveo u sovjetskoj podzemnoj crkvi, i koji je sagradio najveću crkvu u središnjoj Aziji, posvetivši je Gospi Fatimskoj, također raspravlja o odluci da se uključi Ukrajinu u posvećenje, važnost sudjelovanja Benedikta XVI. i njegove nade u moguće jedinstvo s pravoslavcima kroz ovaj čin.

Biskup Schneider, koji je u knjizi iz 2019., Christus Vincit: Kristov trijumf nad tamom vijeka rekao da vjeruje da posveta Rusije do sada nije izvršena prema Gospinim željama, razgovarao je za OnePeterFive 21. ožujka, a prenijela ga je izdavačka kuća Kyrios.

U nastavku pročitajte cijeli intervju:

Diane Montagna: Vaša Ekselencijo, što bi trebali imati na umu čitatelji koji možda nisu upoznati s poviješću i detaljima Gospine molbe u Fatimi da se Rusija posveti njezinom Bezgrješnom Srcu?

Biskup Athanasius Schneider: Ponudio bih čitateljima sljedeći ulomak iz članka oca Davida Francisquinija, objavljenog u brazilskom časopisu “Revista Catolicismo” (br. 836, Agosto/2020.), pod naslovom “A consagração da Rússia foi efetivada como Senhora pediu?” [“Je li posvećenje Rusije izvršeno kako je Gospa tražila?”]. Vjerujem da autor daje sažet sažetak bitnih elemenata. On piše:

U ukazanju 13. srpnja 1917. Gospa je djeci poručila da će Bog „kazniti svijet za zločine ratom, glađu i progonom Crkve i Svetog Oca.
[…] Da to spriječim, tražim posvetu Rusije mom Bezgrješnom Srcu i Pričest zadovoljštine 5 prvih subota. Ako se moji zahtjevi usliše, Rusija će se obratiti i bit će mir; ako ne, širit će svoje zablude po cijelom svijetu, promičući ratove i progone; dobri će biti mučeni, Sveti će Otac imati mnogo za trpjeti, razni narodi će biti uništeni; na kraju će moje Bezgrješno Srce trijumfirati. Sveti će mi Otac posvetiti Rusiju, koja će se obratiti, a svijetu će biti dodijeljena era mira.”

Foto: fatimachurch.org

Dvanaest godina kasnije, 13. lipnja 1929., dok je boravila u Tuíju u Španjolskoj, sestra Lucija imala je viziju u kojoj joj je Gospa rekla: „Došlo je vrijeme kada Bog traži od Svetog Oca da u jedinstvu sa svim biskupima svijeta, napravi posvećenje Rusije mom Bezgrješnom Srcu, obećavajući da ću je na taj način spasiti.”

Vidjelica je još 1929. dala do znanja papi Piju XI., a sljedeće godine pisala je svom ispovjedniku fra. José Bernardo Gonçalves S.J., izvijestivši da ju je naš Gospodin potaknuo da zamoli Svetog Oca za odobrenje reparativne pobožnosti prvih subota. I dodala je: „Ako se ne varam, dobri Bog obećava da će prekinuti progon u Rusiji ako se Sveti Otac udostoji učiniti, a isto tako naredi biskupima katoličkog svijeta da izvrše svečani i javni čin reparacije i posvete Rusije Presvetim Srcima Isusovim i Marijinim.”

U kasnijoj intimnoj komunikaciji, Gospodin se požalio sestri Luciji: „Nisu htjeli udovoljiti mojoj molbi. Pokajat će se poput kralja Francuske; i hoće, ali bit će kasno. Rusija će već proširiti svoje zablude po cijelom svijetu.”

U pismu svom ispovjedniku, od 18. svibnja 1936., sestra Lucija izjavljuje: „Intimno sam razgovarala s našim Gospodinom o tome; ne tako davno sam Ga upitala zašto nije obratio Rusiju, a da Njegova Svetost nije izvršila ovu posvetu.”
Ovo je bio odgovor koji je sestra Lucija dobila od Isusa: „Jer želim da cijela moja Crkva prepozna ovu posvetu kao trijumf Bezgrešnog Srca Marijina, da zatim proširi svoje štovanje i mjesto, uz pobožnost mom Božanskom Srcu, pobožnosti ovoga Bezgrješnog Srca.”

Foto: Pixabay

Nakon izbijanja Drugoga svjetskog rata, sestra Lucija se izravno obratila novom papi Piju XII: „U nekoliko intimnih priopćenja, naš Gospodin ne prestaje inzistirati na ovom zahtjevu, obećavajući u posljednje vrijeme – ako se Vaša Svetost udostoji izvršiti posvetu svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu, s posebnim naglaskom na Rusiju, i da naredi da, u zajedništvu s Vašom Svetošću i u isto vrijeme, to učine i svi biskupi svijeta – da će skratiti dane nevolja s kojima je odlučio kazniti narode za njihove zločine, ratom, glađu i raznim progonima Svete Crkve i Vaše Svetosti.”

Od 1984. do pada Berlinskog zida, sestra Lucija je tvrdila da nijedna od dotadašnjih posveta nije bila „valjana” (u smislu da su ispunjavala zahtjeve koje je postavila Gospa). U intervjuu koji je 1985. dao časopisu Sol de Fátima, sa sigurnošću je izjavila, u vezi s onima koje je proveo Ivan Pavao II u Fatimi (1982.) i u Rimu (1984.): „Nisu sudjelovali svi biskupi, niti je Rusija spomenuta.”

U pismu od 8. studenog 1989., sestra Lucija je izjavila: „Da [posveta] se izvršila kako je Gospa tražila, od 25. ožujka 1984.”. A u razgovoru kardinala Tarcisija Bertonea sa sestrom Lucijom, navodno je izjavila: „Već sam rekla da je posveta koju je Gospa željela izvršena 1984. i da je prihvaćena u Nebu.”

DM: Vaša Ekselencijo, kako objašnjavate ovu promjenu u razmišljanju s. Lucije u razdoblju od samo četiri godine?

Biskup Schneider: U navedenom članku vlč. Francesquini nudi ovaj uvjerljiv odgovor:

„Legitimno je pretpostaviti da je sestra Lucija, preispitujući čin Ivana Pavla II. 1984. godine, dopustila da bude pod utjecajem atmosfere optimizma koja se proširila svijetom nakon raspada Sovjetskog Carstva. Treba napomenuti da sestra Lucija nije uživala u karizmu nepogrešivosti u tumačenju uzvišene poruke koju je primila. Stoga je na povjesničarima, teolozima i pastirima Crkve da analiziraju dosljednost ovih izjava, koje je prikupio kardinal Bertone, s prethodnim izjavama same sestre Lucije. Međutim, jedno je jasno: plodovi posvete Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu, koje je navijestila Gospa, daleko su od ostvarenja. Na svijetu nema mira.”

Je li posveta Rusije već izvršena?

DM: Vaša Ekselencijo, vjerujete li da je posveta Rusije Gospi izvršena?

Biskup Schneider: U 19. poglavlju naše knjige (biskup ju je napisao s novinarkom), „Christus Vincit: Kristov trijumf nad tamom vremena” (Angelico Press, 2019.), raspravljali smo o ovom pitanju. Rekao sam u toj razmjeni:

„Kao što znamo, 24. ožujka 1984. papa Ivan Pavao II. posvetio je cijelo čovječanstvo Bezgrješnom Srcu, u prisutnosti pravog, originalnog Fatimskog kipa, na Trgu sv. U toj posveti posebno je spomenuo one narode čije posvete Gospa želi izvršiti. Stoga je to bila implicitna posveta Rusije.

Foto: Pixabay

U Katedrali Gospe Fatimske u Karagandi u sklopu Mariološkog kongresa obilježena je stota obljetnica prvog Gospinog ukazanja u Fatimi, 13. svibnja 2017. godine. Papa Franjo je za ovu prigodu poslao papinskog legata, kardinala Paula Josefa Cordesa, a u homiliji kardinal Cordes spomenuo je takozvanu posvetu Rusije Bezgrješnom Srcu, što je papa Ivan Pavao II. učinio 1984. godine. Rekao je da je negdje nakon 1984. posvećenja, Papa ga je pozvao u svoj stan na večeru, a tijekom tog susreta upitao je Svetog Oca: “Zašto niste izričito posvetili Rusiju?” Odgovorio mu je Ivan Pavao II, rekavši: ”Bila mi je to namjera učiniti.” Papa je potom dodao da, zbog zabrinutosti vatikanskih diplomata, nije mogao izvršiti posvetu kako je prvobitno namjeravao, posvetivši Rusiju na eksplicitan način. Stoga možemo vidjeti da je papa Ivan Pavao II., zbog političkih posljedica koje je iznijela vatikanska diplomacija, posvetu izvršio na taj implicitan način. To su činjenice.

Sestru Luciju pitali su o tom činu. Rekla je: ”Nebo je to prihvatilo.” Ali ova fraza sestre Lucije, ili druge slične fraze, za mene ne znače da je ovaj čin bio najsavršeniji. Naravno, kada papa uputi tako lijepu molitvu i posvetu, Nebo to prihvaća. Nebo prihvaća svaku iskrenu i lijepu molitvu. Ali to ne znači, po mom mišljenju, da se u budućnosti ne bi mogao napraviti savršeniji čin posvećenja, koji će i Nebo također primiti i prihvatiti.”

DM: Dakle, vjerujete li da je posveta, kako je Gospa tražila u Fatimi, obavljena ili nije?

Još nije napravljena na način kako je Gospa tražila. Po mojem mišljenju, posvetu treba napraviti savršenije, a to znači uz izričito spominjanje Rusije uz ostale uvjete, kako je to Gospa navela

Biskup Schneider: Još nije napravljena na način kako je Gospa tražila. Po mojem mišljenju, posvetu treba napraviti savršenije, a to znači uz izričito spominjanje Rusije uz ostale uvjete, kako je to Gospa navela. Nadam se i vjerujem da će jednoga dana, savršenim činom posvećenja Rusije Bezgrešnom Srcu od strane budućeg pape, Nebo izliti mnoge obilne milosti za Crkvu i čovječanstvo, te za potpuno obraćenje Rusije.

Uključenje Ukrajine u posvetu

DM: Vatikan je najavio da će papa Franjo posvetiti Rusiju i Ukrajinu Bezgrešnom Srcu Marijinu 25. ožujka, na blagdan Navještenja, tijekom pokore u 17 sati u bazilici sv. Tiskovni ured Svete Stolice izvijestio je novinare da će se samo posvećenje vjerojatno održati oko 18.30 sati (Rim), odnosno na kraju službe pokore. Vatikan je također potvrdio da je papa Franjo pozvao biskupe svijeta i njihove svećenike da mu se pridruže u ovoj posveti. Neki se ljudi pitaju zašto je Papa uključio Ukrajinu i predstavlja li njezino uključivanje prepreku ispunjenju Gospinog specifičnog zahtjeva. Što biste poručili onima koji se o tome pitaju?

Biskup Schneider: S obzirom na trenutni i bolan rat u Ukrajini, sasvim je razumljivo da bi i papa Franjo spomenuo Ukrajinu. Također treba uzeti u obzir da je u srpnju 1917. godine, kada je Gospa prvi put progovorila o posvećenju Rusije, veći dio teritorija današnje Ukrajine pripadao je Ruskom Carstvu, koje je pojedine krajeve ovog teritorija nazvalo „Mala Rusija“ i „Južna Rusija.” Kad bi Papa danas spomenuo samo Rusiju, veliki dio teritorija (tj. veći dio današnje Ukrajine), koji je Gospa imala pred očima u srpnju 1917., bio bi isključen iz posvete.

DM: Neki su tvrdili da, kako bi vjerno odgovorio na Gospin zahtjev, Papa mora „narediti”, a ne samo „pozvati” svjetske biskupe da mu se pridruže u posvećenju Rusije Bezgrješnom Srcu. Kako biste odgovorili na ovu zabrinutost? Koji su, po Vašem mišljenju, bitni elementi koje treba uključiti u posvetu, a što nije bitno?

Biskup Schneider: U Gospinom zahtjevu treba razlikovati bitne od sporednih elemenata. Bitni elementi, po mom mišljenju, su: posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu (a ne samo „Majci Božjoj” ili „Blaženoj Djevici Mariji”); eksplicitno spominjanje Rusije (dodatno spominjanje drugog naroda bliskog Rusiji, ili svih nacija svijeta, neće poništiti posvetu jer je uključen bitni element „Rusije“); da se sklopi u jedinstvu sa svim biskupima (ova unija ne mora kvantitativno obuhvatiti sto posto biskupa, nego cijeli episkopat u moralnom smislu.
U sličnom smislu, kada bi se papa na ekumenskom koncilu pridružio doktrinarno zdravoj manjini i odbacio heterodoksnu većinu, proglašena doktrina ili dogma bila bi nauk cijele Crkve, iako ju je proglasio papa zajedno s manjim dio episkopata). Način na koji Papa poziva biskupe da sudjeluju u činu posvete (bilo službenim pozivom ili izričitom naredbom) po mom je mišljenju sporedno.

Pobožnost prvih pet subota

DM: Je li bitno spominjanje Pričesti reparacije pet prvih subota?

Biskup Schneider: Kao što je gore navedeno, u ukazanju 13. srpnja 1917. Gospa je rekla da će doći tražiti posvetu Rusije njenom Bezgrješnom Srcu kako bi spriječila božanske kazne (rat, glad i progon Crkve i Svetog Oca) i Pričesti reparacije prvih subota.
„Ako se moji zahtjevi usliše”, rekla je, „Rusija će se preobratiti i bit će mir.” Kasnije, u pismu iz 1929. njezinom ispovjedniku vlč. José Bernardo Gonçalves S.J., sestra Lucia izvijestila je da ju je naš Gospodin potaknuo da zamoli Svetog Oca za odobrenje reparativne pobožnosti prvih subota. Po mom mišljenju, odobravanje prakse Pričesti reparacije prvih subota ne mora nužno biti izričito uključeno u formulu posvete. Papino odobravanje moglo bi se očitovati i, na primjer, u dekretu Apostolske Pokorničarne u kojem se kaže da će vjernici koji prakticiraju Pričest odštete pet prvih subota dobiti potpuni oprost. Takav dekret općenito ukazuje da ga je odobrio Sveti Otac.

DM: Je li pitanje javnog i privatnog otkrivenja također važno da ljudi ovdje imaju na umu?

Biskup Schneider: Treba pažljivo razlikovati javnu božansku objavu i privatnu objavu. Poruke u Gospinim ukazanjima u Fatimi i kasnije odvojeno sestri Luciji, iako ih Crkva priznaje kao nadnaravne, ipak su privatna objava. Crkva nas u tom pogledu uči:

„Tijekom stoljeća je bilo takozvanih »privatnih« objava. Neke je od njih priznao crkveni autoritet. One ipak ne spadaju u polog vjere. Uloga im nije da »poboljšaju« ili »upotpune« konačnu Kristovu objavu, nego da pomognu da se ona u određenom povjesnom razdoblju potpunije oživotvori. Pod vodstvom crkvenog učiteljstva osjećaj vjernika znade razlučiti i prihvatiti ono što je u takvim objavama Crkvi pravi poticaj Krista ili njegovih svetaca. Kršćanska vjera ne može prihvatiti »objave« koje bi htjele nadići ili is praviti objavu koja je u Kristu dovršena. Tako se ponašaju neke nekršćanske religije i neke novije sekte koje se zasnivaju na takvim »objavama«.” KKC 67

Učinci posvete

DM: Vatikan još nije objavio molitvu posvete koja će se koristiti 25. ožujka, ali ako sadrži bitne elemente, kakve učinke vjernici trebaju očekivati ​​od posvete? (Napomena: U međuvremenu je objavljen čin posvete)

Biskup Schneider: Učinak čina Posvete Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu, čak i učinjenog na savršen način prema Gospinom zahtjevu, ne treba shvatiti kao da je sakrament, čiji učinak dolazi od njegove valjane proslave (ex opere operato). Čin posvete, teološki gledano, je sakramentalno (sacramentale), čiji učinak ovisi uglavnom o Crkvenoj molitvi zapovijedanja (ex opere operantis ecclesiae).

Čin posvećenja nema automatski, neposredan, spektakularan ili senzacionalan učinak. Bog, u svojoj suverenoj, mudroj i tajanstvenoj Providnosti, zadržava za sebe pravo odrediti vrijeme i način ostvarivanja učinaka posvete

Katolička teologija precizira da sakramentali (sacramentali) ne proizvode milost nego se za nju pripremaju. Čin posvećenja nema automatski, neposredan, spektakularan ili senzacionalan učinak. Bog, u svojoj suverenoj, mudroj i tajanstvenoj Providnosti, zadržava za sebe pravo odrediti vrijeme i način ostvarivanja učinaka posvete. Dobro činimo da imamo na umu riječi našeg Gospodina: “Nije na vama da znate vremena i trenutke koje je Otac stavio u svoju vlast” (Djela 1,7).
Način na koji Božanska Providnost vodi povijest spasenja i povijest Njegove Crkve obično je karakteriziran organskim rastom i postupnošću. Naša je zadaća učiniti ono što je Majka Božja rekla; ostalo je na Providnosti da odredi prema vremenima i putevima koji nam još nisu poznati. Kao što je rekao sveti Augustin, dok se Krist ne vrati, “Crkva će hodočastiti usred svjetskih progona i Božjih utjeha” (usp. De civitate Dei, 18, 51).

DM: Vaša Ekselencijo, kakve su vaše nade za posvećenje Rusije?

Biskup Schneider: Treba se nadati da posvećenje Rusije ubrzava njezino obraćenje, što nužno uključuje ponovno ujedinjenje Ruske pravoslavne crkve s Apostolskom stolicom i na taj način postaje istinski katolička. Tek tada će doći do istinskog obraćenja u Božjim očima, budući da obraćenje ne može biti polovično. Biskup Alexander Chira (+ 1983.), podzemni grkokatolički biskup iz Zakarpatja (Karpatska Rutenija), koji je živio u egzilu u Karagandi, Kazahstan, rekao je u svojoj posljednjoj propovijedi, održanoj na njemačkom, 13. svibnja 1983.:

„U Fatimi u Portugalu Majka Božja je objavila: Rusija će se obratiti na katoličko jedinstvo (Russland bekehrt sich zur Katholischen Einigkeit). Bolna podjela između Crkve Istoka i Zapada već je 900 godina otrgnula Rusiju od istinske Kristove Crkve. Pokušaji da se ova stara rana u Mističnom Tijelu Kristovu izliječi učinjeni su više puta. Ljudska zloća, bezakonje i lukavstvo osujetili su najljubaznije i najplemenitije pothvate Katoličke crkve. I sada, neočekivano, ljubazna Majka Božja uzima stvar u svoje ruke. Pojavila se u Fatimi troje djece. Nije li zapanjujuće da se nije pojavila učenim moćnim vojskovođama, već samo troje jednostavne seoske djece!? I otkrila je: Rusija će se obratiti Katoličkoj crkvi!”

Također se moramo nadati da će posveta Rusije ubrzati trijumf Bezgrešnog Srca Marijina, koji će se sastojati u autentičnoj obnovi života Katoličke Crkve, tj. u novom sjaju čistoće katoličke vjere, svetosti liturgije i svetosti kršćanskog života.

Istinski mir

Na kraju, moramo se nadati da će posvećenje Rusije ubrzati eru mira za čovječanstvo. Ipak, istinski i trajni mir u ljudskom društvu bit će uspostavljen samo ako Krist zavlada ljudskim društvom. Kao što je papa Pio XI napisao: “Nije manje neupitno da ćemo, čineći sve što možemo da dovedemo do ponovne uspostave Kristova kraljevstva, najučinkovitije raditi na trajnom svjetskom miru” (Enciklika, Ubi arcano, 49) .

DM: Osobni tajnik Pape emeritusa Benedikta XVI., nadbiskup Georg Gänswein, potvrdio je da će se Benedikt XVI pridružiti papi Franji i biskupima svijeta u posvećenju Rusije i Ukrajine 25. ožujka. Vatikan je rekao da će to učiniti privatno iz samostana Mater Ecclesiae, odnosno iz kapele njegove rezidencije u Vatikanu. Što mislite o ovoj vijesti?

Foto: Pixabay

Biskup Schneider: Radost je za cijelu Crkvu što će se bivši papa Benedikt XVI., koji je, naravno, jedan od najeminentnijih članova svjetskog episkopata naših dana, pridružiti posveti Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Book.hr