Foto: Shutterstock
Ne sadrže samo tekstovi Staroga zavjeta duhovno značenje skriveno u doslovnom značenju. I mnogi tekstovi Novoga zavjeta imaju dublju dimenziju, koja se ne može uvijek neposredno iščitati iz teksta. Svi događaji u Isusovu životu kao i Njegova muka objavljuju nešto od Božjeg nutarnjeg života i naravi – i zato Ivan govori o svim Isusovim čudesima kao „znakovima“.
Onomu koji ima strpljenja nositi se s ovom šutnjom svi se problemi s vremenom rješavaju
Na primjer: Isusova je šutnja pred Kajfom (Mt 26, 62-63) direktna „egzegeza – tumačenje“ Boga. Kada čovjek želi prisiliti Boga na govor, kada čovjek želi Boga zloupotrijebiti, kada Boga želi posjedovati, pa i kada Boga želi doživjeti, tada Bog šuti. Na naša glupa i sebična pitanja Bog odgovara šutnjom. Bog ne daje duga tumačenja kako bi riješio naše probleme. Bog šuti. Onomu koji ima strpljenja nositi se s ovom šutnjom svi se problemi s vremenom rješavaju. Ako bi Bog svaki put odgovarao, onda nikada ne bi bilo kraja našim novim i nezanimljivim pitanjima. Božja šutnja želi nas poučiti kako su naša pitanja besmislena jer su samo dokaz nedostatka povjerenja i predanosti.
Krist je središte u svim novozavjetnim spisima, i Kristovo biće i Njegova narav stalno nam razotkrivaju tajnu Presvetog Trojstva. Svaka riječ Evanđelja može i treba u nama oživjeti Filipovu molitvu…
Duhovni smisao Novoga zavjeta uvijek je, na ovaj ili onaj način, objava Božjeg nutarnjeg života, Božjeg trojedinog zajedništva. Krist je središte u svim novozavjetnim spisima, i Kristovo biće i Njegova narav stalno nam razotkrivaju tajnu Presvetog Trojstva. Svaka riječ Evanđelja može i treba u nama oživjeti Filipovu molitvu: „Gospodine, pokaži nam Oca“ (Iv 14,8).
Autor: Wilfrid Stinissen
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
