Sveti Lav I. (Leon) bio je prvi papa kome je povijest dala naslov »Veliki«. Po Lavovim se sačuvanim spisima vidi da je u djetinjstvu i mladosti primio izvanredan odgoj i stekao visoku naobrazbu. Bio je odličan poznavalac rimske književnosti, govorništva, teologije pa i drugih znanosti. Papom je postao 440. godine naslijedivši Siksta III. u veoma teškom trenutku crkvene povijesti. Crkva je bila razdirana herezama iznutra, a navalama barbara izvana. Bilo je to razdoblje seobe naroda. U profanoj je povijesti papa Lav I. postao velik po svom čudesnom i dramatičnom susretu s Atilom, vođom Huna, kojega je uspio odvratiti od Rima.

Veliki se vojskovođa pokorava Papi

Strašni Atila, zvan »bič Božji«, prešavši Alpe, utaborio se kod Mantove. Uz njega je bila strašna vojska s mnoštvom zarobljenika i ugrabljena plijena. Ognjem i mačem opustošio je gotovo pola Europe. Spustivši se u Padsku nizinu, opljačkao je i velikim dijelom uništio gradove i naselja, među kojima Milano i Paviju, a sada mu je otvoren i put prema Rimu. Sve su nade Rimljani stavili stoga u svoga biskupa, papu Leona, koji se goloruk u pratnji nekolicine prelata uputio ususret strašnome Atili. »Legenda Aurea« bilježi o tom najneobičnijem susretu ovo: »Kad se, dakle, Papa približio Atili, čim ga je taj spazio, sišao je s konja i upitao ga što želi?« Papa je imao samo jednu želju: da Atila napusti Italiju, oslobodi zarobljenike i odrekne se pohoda na Rim. Činjenica da se jedan strašan vojskovođa, koji je iza sebe imao vojsku od gotovo pola milijuna vojnika, pokorio nenaoružanom i golorukom Papi, uzbuđivala je dugo maštu mnogih i tako nastadoše razna, pomalo i legendarna tumačenja toga susreta.

Legenda Aurea, poznati srednjovjekovni hagiografski spis, donosi ovo tumačenje: »Vojnici su prigovarali Atili što se on, pobjednik svijeta, dao pobijediti od jednoga svećenika. On im je na to odvratio da je imao viđenje i o sebi i o njima: vidio je kako pokraj Pape stoji strašan jahač s mačem u ruci, koji mu je rekao da će i on i svi drugi izginuti ako ne poslušaju Papu.«

Povjesničari danas tvrde da se praznovjerni ratnik Atila zaista prestrašio Božje srdžbe, kojom mu je zaprijetio papa Lav. Možda se Atila sjetio tajanstvenog završetka Alarihova, koji je nakon pljačke Rima nenadano umro. Povijesna je činjenica da se Atila sa svojim hordama povukao natrag preko Alpi i Dunava. Godinu dana kasnije smrt je i njega dokončala.

Osjećajnost i predanost duhovnom dobru

Graditelj brojnih crkava i nepomirljivi protivnik heretika, uspio je 455. godine ublažiti razaranje Rima. Naime, tada je Rimom harao vandalski kralj Gejzerik.

Iz Leonovih propovijedi i pisama zrači toplina, osjećajnost i predanost duhovnom dobru povjerenog mu stada.

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.