Razno

Brdo sa 100 tisuća križeva u Litvi – hodočasničko odredište i simbol otpora komunističkom režimu Brdo svake godine posjeti tisuće hodočasnika i turista. Papa Ivan Pavao II. ondje je služio svetu misu na kojoj je sudjelovalo oko 100 tisuća vjernika…

Brdo sa 100 tisuća križeva u Litvi hodočasničko odredište i simbol otpora komunističkom režimu

Od završetka Drugog svjetskog rata hodočašća su zabranjena, a 1961. uništeno je oko pet tisuća križeva. Sredinom sedamdesetih godina brdo je bilo izravnano buldožderima, križevi  spaljeni, bačeni u rijeku ili pretvoreni u staro željezo. Područje je bilo zatrpano otpadom. Bilo je još nekoliko velikih devastacija. Nakon svake lokalno bi stanovništvo i hodočasnici iz cijele Litve noću, veoma brzo, postavili nove križeve na sveto brdo. Godine 1985. vlasti su odustale od rušenja Brda križeva. Kasnije je uvršteno i na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.


Mjesto hodočašća i otpora komunističkom režimu

Brdo svake godine posjeti tisuće hodočasnika i turista. Papa Ivan Pavao II. ondje je služio svetu misu na kojoj je sudjelovalo oko 100 tisuća vjernika. Za narod Litve brdo je mjesto hodočašća i otpora komunističkom režimu. Nasuprot brda podignuta je kapelica. Zanimljivo je da je Litva najsjevernija među većinskim katoličkim državama na svijetu. Naime, ona se nalazi nešto sjevernije od Republike Irske (također katoličke države), a sve ostale sjevernije države nemaju katoličku većinu. U Litvi katolici čine oko 77% stanovništva.

Tradicija postavljanja križeva na Brdo, pored grada Šiauliaija u Litvi, potječe iz doba teutonskih vitezova koji su grad okupirali u 14. stoljeću. Koliko je točno križeva danas na brdu teško je reći, a procjenjuje se da ih je sa svih strana svijeta doneseno i postavljeno više od 100 tisuća.

Pokušaj uništenja

Prema legendi, prvi je križ vlastitim rukama napravio i postavio otac kojemu je umrla kći, a on ju je po povratku s brda našao živu. Spominje se i viđenje kipa Blažene Djevice Marije s malim Isusom, koja je zatražila da ljudi postave križeve. Postavljanje križeva postalo je tradicijom, nakon postavljanja križeva u spomen žrtvama ustanka u studenom 1831. godine.  Broj križeva desetljećima je rastao u znak nenasilnog otpora stranim osvajačima, stoga su vlasti Brdo proglasile nepoćudnim i odlučile ga uništiti.

Brdo križeva i Ivan Pavao II.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh