Foto: Shutterstock

Istraživanja pokazuju da su bezbrižni vikendi gotovo stvar prošlosti. Ne tako davno, vikend se koristio za obiteljska okupljanja, izlete, odmaranje i pripreme za radni tjedan. Domaće zadaće su se pisale petkom, a mir subote i nedjelje se ničim nije narušavao.

Danas tijekom vikenda provedemo do čak 13 sati kako bismo nadoknadili posao koji nismo stigli tijekom tjedna. Radnim danima smo često preumorni i nemamo volje jer ranimo na posao, što nam se kasnije vrati poput bumeranga.

Subotom nas dočeka sav posao od prethodnog tjedna: pranje rublja, čišćenje kuće, pospremanje stvari, obavljanje tekućih poslova…. Ako imamo neki dogovor, npr. goste pritisak je još veći – jer sve to treba završiti!

Petkom uglavnom ranije zaspemo zbog umora, a onda nas subotom dočeka sav posao od prethodnog tjedna: pranje rublja, čišćenje kuće, pospremanje stvari, obavljanje tekućih poslova…. Ako imamo neki dogovor, npr. goste pritisak je još veći – jer sve to treba završiti! Trebalo bi se i poigrati s djecom, posvetiti se partneru, a naravno i sebi. Pročitati koju knjigu, pogledati film. Mogli bismo… Kada bi vikend trajao barem četiri dana.

Pritom su žene ugroženije, jer one generalno provode više vremena obavljajući kućne poslove. Tako da u nedjelju uvečer osjećamo umor koji je gotovo jednak onome od petka uvečer, što ne bi trebao biti slučaj. To nas ne sprečava da, poput robota, ispunjavamo mehanički obavezu za obavezom, ostavljajući vrijeme za uživanje za kasnije.

Zašto si to radimo? Zato što živimo u vremenu kada je aktualno biti preopterećen, pod stresom. Odmarati se nije moderno, a odmoran čovjek izgleda kao da ne radi puno toga u svome životu. Naravno, to je privid.

Za „vikend depresiju” je karakteristično smanjeno raspoloženje i odsustvo želje da se nešto radi. Slobodni dani i vikendi su naročito rizični za osobe koje su usamljene…

Karakteristike „vikend depresije“

Za tzv. „vikend depresiju” je karakteristično smanjeno raspoloženje i odsustvo želje da se nešto radi. Također, vikendi nas vraćaju u djetinjstvo i bude nostalgiju, koja često nije poželjna.

Slobodni dani i vikendi su naročito rizični za osobe koje su usamljene. U te dane koje drugi provode s partnerima ili obitelji, oni uglavnom provode sami. To ih podsjeća na osjećaje koje imaju, čime im se dodatno otežava.

Suvremeni tempo života sve više ugrožava brakove i obitelji, jer se život stavlja na „stand by”

Suvremeni tempo života sve više ugrožava brakove i obitelji, jer se život stavlja na „stand by”. Najdraže ostavljamo za kasnije i „kada budemo imali više vremena”. Za mentalno zdravlje i dugoročni boljitak bolje je provesti kvalitetnih pola sata dnevno s obitelji, nego ostavljati sve za vikend.

Ne treba zanemariti ni očekivanja. S obzirom da se preko radnog tjedna pošteno umorimo, očekujemo da nam vikend treba biti savršen. No, subota i nedjelja su dani baš kao i svi drugi – i u njima svašta može poći po zlu. Što možemo učiniti da nam vikendi više ne predstavljaju dodatni stres?

Što učiniti da nam vikendi ne predstavljaju dodatni stres

Smanjiti očekivanja!

U petak se „dogovorimo” sa sobom da ne očekujemo nemoguće od subote i nedjelje. Podsjetimo se da neće biti savršeno, te da je to prihvatljivo.

Isplanirati svoj vikend.

Ne u detalje. Napraviti okvirni plan. Ako je plan predetaljan i preširok, opet smo u zamci da se osjetimo preopterećenima.

Organizirati se.

Rublje možemo oprati petkom, djecu okupati subotom, dom pospremiti prije odlaska u grad, a ne to ostaviti za kasnije. Raditi možemo i rano ujutro umjesto kasno uvečer.

Nastaviti listu…

Dobro je napraviti shemu svoga tipičnog dana i pokušati s time uskladiti ostale aktivnosti. Velik dio stresa proizlazi upravo iz želje da stignemo sve.

Ne ostavljati sve za vikend!

Puno je bolje napraviti okvirni plan i svaki dan po pola sata potrošiti na neki zadatak koji nerado radimo. Tako ćemo se zaista radovati vikendu, kada on ne bude podrazumijevao obavljanje zadataka s kojima smo u zaostatku.

Nema spavanja do podne!

Suprotno očekivanjima, istraživanja pokazuju da spavanje do kasno izravno utječe na nezadovoljstvo vikendom. Javlja se osjećaj da smo protratili dan. Što smo u većoj stisci s vremenom i što imamo više obaveza, nezadovoljstvo je veće. Isplati se probuditi ranije.

Ljudi koji su zadovoljni svojim životom znaju da vikend predstavljaju dva slobodna dana koja mogu provesti kako žele. Ali im ta dva dana ne trebaju da bi bili sretni i ispunjeni – oni znaju da istinska sreća ne ovisi o tome koji je dan ili godišnje doba.

Autorica: Nurka Redžepagić Bulić (www.mojonlinepsiholog.com); Book.hr