Foto: Screenshot

Kroz stoljeća, Krist nam je dao niz euharistijskih čuda gdje je kruh transformiran u Njegovo Tijelo. Tkiva iz ovih euharistijskih čuda su proučavana od strane doktora iz cijelog svijeta i u ovom videu ćete čuti od njih iz prve ruke i vidjeti njihove liječničke izvještaje. Ono što vidimo je da svako čudo sadrži zapanjujući obrazac koji je znanost otkrila.
Obrasci su:

1. Postoji tkivo srca
2. Srce je živo
3. Srce trpi
4. Krvna grupa je AB
5. Svi DNA testovi su bili nejasni

U ovom videu fokus je na tri najbolje dokumentirana čuda: Tixtla, Buenos Aires, Lanciano.

Iz knjige „Krv Kristova” autora Renza Allegrija: 

O prisutnosti Krista u posvećenoj hostiji, može se pročitati u Katekizmu Katoličke Crkve: „Krist Isus koji umrije, štoviše i uskrsnu, koji je zdesna Bogu te se zauzima za nas” (Rim 8, 34), prisutan je u Crkvi na više načina: u svojoj Riječi, u molitvi svoje Crkve: „jer gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima” (Mt 18, 20), u siromasima, u bolesnima, u zatočenicima, u sakramentima koje je ustanovio, u žrtvi mise i u osobi službenika. Ali je, „ponajvećma prisutan pod euharistijskim prilikama”.

Ali kako je prisutan?

To si pitanje ljudi, vjernici, postavljaju oduvijek. Znaju odgovor vjere, ali je njezin sadržaj toliko velik da to um ne može pojmiti. Evo odgovora koji Crkva daje u Katekizmu: Način je Kristove prisutnosti pod euharistijskim prilikama jedinstven. Uzdiže euharistiju iznad svih sakramenata i „čini je tako reći vrhuncem duhovnog života i ciljem kojem teže svi sakramenti”. U presvetom sakramentu euharistije „sadržani su istinski, stvarno i bitno (supstancijalno) Tijelo i Krv našeg Gospodina Isusa Krista, s dušom i božanstvom, i, prema tome čitav Krist”. Ta se prisutnost zove stvarnom ne u isključivom značenju, kao da druge ne bi bile stvarne, već prema posebnosti, jer je bitna (supstancijalna) te po njoj biva prisutan čitav Krist, Bog i čovjek.

„Nije čovjek onaj koji čini da prinesene stvari postaju Kristovo Tijelo i Krv, već sam Krist koji je za nas bio raspet. Svećenik, slika Krista, izgovara riječi, ali im Bog daje moć i milost. Ovo je tijelo moje, veli on. Te riječi transformiraju prinesene darove.”

Transformacija kruha i vina u Tijelo i Krv Kristovu ostvaruje se postupkom pretvorbe ostvarene Kristovim riječima koje svećenik ponavlja.
Crkveni su oci, pojašnjava Katekizam, uvijek postojano svjedočili vjeru Crkve u moć Kristovih riječi i djelovanja Duha Svetoga za izvršenje ove pretvorbe. Tako sveti Ivan Zlatousti izjavljuje: „Nije čovjek onaj koji čini da prinesene stvari postaju Kristovo Tijelo i Krv, već sam Krist koji je za nas bio raspet. Svećenik, slika Krista, izgovara riječi, ali im Bog daje moć i milost. Ovo je tijelo moje, veli on. Te riječi transformiraju prinesene darove.”

A sveti Ambrozije veli o pretvorbi: „Budimo posve uvjereni da ovo što je pred nama nije nešto što je oblikovala narav, već što je blagoslov posvetio, te da je veća moć blagoslova nego naravi, jer blagoslov mijenja i samu narav (…) Kristova Riječ, koja je mogla ni iz čega učiniti nešto čega nije bilo, zar da stvari koje postoje ne može promijeniti u ono što još nisu bile? Više je, naime, bićima sačiniti nove naravi nego ih mijenjati.”

Kristova euharistijska prisutnost počinje u trenutku posvete i traje toliko dugo koliko traju euharistijske prilike. Krist je sav i čitav prisutan u svakoj prilici i u svakom njezinom dijelu, tako da lomljenje kruha ne dijeli Krista

Tridentski sabor sabire katoličku vjeru izjavom: „Budući da je Krist, Otkupitelj naš, o onom što je pružao pod prilikom kruha rekao da je zaista njegovo Tijelo, zato je uvijek u Crkvi Božjoj bilo uvjerenje, i to ovaj sveti Sabor sada ponovno izjavljuje: po posvećenju kruha i vina zbiva se pretvorba sve suštine (supstancije) kruha u bît Tijela Kristova, našega Gospodina, i čitave suštine vina u suštinu njegove Krvi. Tu je pretvorbu prikladno i u pravom smislu Katolička Crkva nazvala transupstancijacijom.”
Kristova euharistijska prisutnost počinje u trenutku posvete i traje toliko dugo koliko traju euharistijske prilike. Krist je sav i čitav prisutan u svakoj prilici i u svakom njezinom dijelu, tako da lomljenje kruha ne dijeli Krista.

To su bitne istine o prisutnosti Krista u euharistiji. Prisutnost je dakle istinita, stvarna i supstancijalna. Tri pojma koja nam daju najkonkretniji opis veličine koju možemo dokučiti. Ne koristi se pojam tjelesni samo iz razloga što Isus u trenutnoj stvarnosti jest na nebu tijelom i dušom, i njegovo stvarno tijelo je u stanju slave. Ovaj pojam sadrži razvijeniji i savršeniji oblik od ovog našeg tjelesnog.

…kad vjernik ode na pričest, on ide blagovati Krista, hrani se njegovim tijelom i krvlju, njegovom osobom. U svetohraništu gdje se nalaze posvećene hostije jest i Krist. Ne simbolički, već doslovno

Na posljednjoj večeri Isus je otvorio put novoj stvarnosti koja prije nije postojala. Svaki put kad svećenici izgovaraju njegove riječi, Isus pretvara kruh i vino iz njihovih ruku u svoje tijelo i krv. Pretvaranjem u Tijelo i Krv, mijenja se narav toga kruha i vina. Pored vanjskog izgleda koji kruh i vino zadržavaju, postoji i ona drugačija bît: tijelo, krv i božanstvo Kristovo. Prisutan je dakle živi Krist svojom božanskom i ljudskom prirodom, svojom jedinstvenom osobnošću.
To znači da kad vjernik ode na pričest, on ide blagovati Krista, hrani se njegovim tijelom i krvlju, njegovom osobom. U svetohraništu gdje se nalaze posvećene hostije jest i Krist. Ne simbolički, već doslovno.

Izvor: Izdavačka kuća Kyrios; Book.hr

Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Knjigu „Krv Kristova” autora Renza Allegrija, možete nabaviti ovdje.

Ova je knjiga izvrsna priprema za misu… Preporučam Vam da prije svake svete mise pročitate barem jedno poglavlje. Naime, vjerujem da razmišljajući o Isusovoj stvarnoj prisutnosti u Euharistiji možemo na misi sudjelovati djelatnije i plodonosnije.
Josip Lončar