Foto: Pixabay, Friedrich Neumann
Unatoč svojoj jednostavnosti, gregorijansko pjevanje može biti posebno i dirljivo za slušatelja. Često se koristi kao oblik meditacije ili molitve, a mnogi ljudi ga smatraju vrlo smirujućim i umirujućim. Ako nikada prije niste čuli gregorijansko pjevanje, potičem vas da ga poslušate. Možda ćete se iznenaditi koliko uživate!
Gregorijansko pjevanje prekrasan je oblik glazbe koji postoji već stoljećima. Potječući iz Katoličke crkve, ova se vrsta vokalne glazbe koristila tijekom vjerskih obreda kako bi pomogla vjernicima da se povežu s Bogom. Iako je njegova popularnost s vremenom smanjena, gregorijansko pjevanje uvijek vrijedi istražiti. Evo kratkog pregleda onoga što možete očekivati od ovog jedinstvenog stila glazbe.
Povijest gregorijanskog pjevanja
Gregorijansko pjevanje dobilo je ime po svetom Grguru I., koji je bio papa od 590.- 604. Grgur je zaslužan za kodificiranje i standardizaciju napjeva koji su se koristili u crkvi. Prije njegove vladavine nije postojao pravi sustav za pjevanje napjeva, nego je svaka regija imala svoj način. Grgur je uveo red u kaos stvorivši skup pravila o tome kako bi se pjesme trebale
pjevati. Karlu Velikom, franačkom kralju (oko 742.-814.), također se pripisuje pomoć u širenju upotrebe gregorijanskog pjevanja diljem Europe. 800. godine za cara Svetog Rimskog Carstva okrunio ga je papa Leon III. Karlo Veliki je bio pobožni kršćanin i imao je veliko zanimanje za vjersku glazbu. Naredio je da sve crkve u njegovom carstvu trebaju koristiti
gregorijansko pjevanje. Tijekom 8. i 9. stoljeća redovnici koji su bili vješti u umjetnosti pjevanja i skladanja gregorijanskih napjeva počeli su putovati od samostana do samostana, podučavajući pjevanju druge redovnike. To je pomoglo da se pjesma pjeva na jedinstven način u cijeloj Europi.
Struktura gregorijanskog korala – Gregorijansko pjevanje
Gregorijanski napjevi obično su strukturirani na jedan od dva načina: mogu biti slogovni ili neumatski. Slogovni napjevi su oni u kojima je svaki slog teksta postavljen na jednu notu melodije. Neumatski napjevi su oni u kojima se na svaki slog teksta pjeva nekoliko nota. Jedan od najvažnijih aspekata gregorijanskog pjevanja je to što je zamišljeno da bude jednostavno i izravno. Melodije su obično dosta kratke, nema puno ukrasa i ukrasa. To je bila namjera od strane skladatelja, jer se smatralo da se kroz glazbu treba prenijeti čistoća poruke, bez ikakvih smetnji.
Iako se gregorijansko pjevanje može činiti kao vrlo staromodan oblik glazbe, ono se i danas aktivno koristi u Rimokatoličkoj crkvi.
Popularni primjeri gregorijanskih napjeva
Neki od najpopularnijih i najpoznatijih gregorijanskih napjeva uključuju: „Kyrie” – Ovo je jedan od najosnovnijih i najvažnijih napjeva u gregorijanskom repertoaru. To je molitva kojom se traži Božja milost i oprost.
„Veni Creator Spiritus” (“Dođi, Duše Sveti”) – Ova se pjesma pjeva na Pedesetnicu, koji je blagdan silaska Duha Svetoga na apostole.
„Ave Maria” (“Zdravo Marijo”) – Ovaj napjev temelji se na riječima koje je anđeo Gabrijel rekao Mariji kad joj je rekao da će roditi Sina Božjega.
„Dies Irae” (“Dan gnjeva”) – Ovo je vrlo stara pjesma koja se tradicionalno pjevala tijekom sprovoda. Razmišlja o Sudnjem danu i govori o tome kako ćemo se svi suočiti s Bogom da odgovori za svoje grijehe.
„In Paradisum” (“U raj”) – Ova pjesma se pjeva i na sahranama, a govori o tome kako će duša umrlog biti odvedena u raj.
„Aleluja” – Ovo je vrlo radosno pjevanje koje se pjeva tijekom Uskrsa. Slavi se uskrsnuće Isusa Krista.
Kako se danas koristi gregorijansko pjevanje
Gregorijansko pjevanje se i danas koristi u Rimokatoličkoj crkvi. Obično se pjeva za vrijeme mise, iako se može pjevati i za vrijeme drugih vjerskih obreda i događaja. Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) potvrdio je važnost gregorijanskog pjevanja u liturgiji i pozvao na obnavljanje napora za promicanje njegove uporabe.
Jedno od najpopularnijih djela gregorijanskog pjevanja je refren „Hallelujah” iz Handelovog Mesije. Ovo je djelo izvorno napisano za drugu vrstu glazbenog okruženja, ali je prilagođeno za upotrebu kao gregorijansko pjevanje.
Iako gregorijansko pjevanje više nije jedina vrsta glazbe koja se koristi u Katoličkoj crkvi, ono ostaje važan dio crkvene glazbene tradicije.
Izvor: Tedius.net, prevela Maja Ivančić, Book.hr
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
