Venerina muholovka je biljka mesožderka. Živi u Sjevernoj Americi. Ima prizemne listove u obliku rozete, koji izrastaju iz kratka podanka. List je neobičnom građom prilagođen hvatanju kukaca. Plojka lista sastavljena je od dviju polovica, koje na rubovima imaju čvrste čekinje poput zubaca koje se mogu brzo zaklopiti i tako uhvatiti kukca. Listovi su dužine od šest do petnaest centimetara. Cvjetovi su joj bijele boje. Zimu prezimi mirujući i bez listova, koji ponovo narastu u proljeće. Kukce privlači slatkim sokom, koji se luči na rubovima lista, kao i jarkocrvenom bojom lista. Da bi se klopka zatvorila, nije dovoljno da kukac sleti na list. Potrebno je da hodajući dodirne i tako podraži dvije od tri osjetne dlačice (što je slično živčanomu podražaju), koje se nalaze na sredini svake polovice lista. Te polovice onda služe kao zaklopci i naglo se zatvore. Ako kukac uspije pobjeći, klopka će se otvoriti polagano, nakon otprilike dva sata. Ako je kukac ulovljen, biljka će iz posebnih žlijezda izlučivati posebne enzime koji razgrađuju bjelančevine uhvaćene životinje. Proces probavljanja traje od četiri do deset dana. Probavljanje i bolje zatvaranje zamke pospješuje lučenje natrijevih i amonijevih iona iz mrtvog kukca. Jedan list prije nego uvene može probaviti od tri do četiri kukca. Posebna skupina žlijezda upija tako probavljene tvari, koje biljka koristi kao dodatnu hranu, osobito kao važan izvor dušika i fosfora. Nakon probave klopka se otvori, neprobavljene ostatke kukca ispere kiša ili otpuše vjetar i klopka je ponovo spremna na lov. Svaki list može nekoliko puta probaviti ulovljenu životinju, a nakon toga se osuši. Iz podanka stalno rastu novi listovi. Da bi bila funkcionalna, muholovka mora imati savršeno povezan mehanizam klopke, od osjetnih dlačica, preko brze reakcije poluga za zatvaranje i zaklopaca do probavnih žlijezda. No ona ne ovisi o takvoj vrsti prehrane. Ona je autotrofna zelena biljka, kao i druge obične biljke, te ima klorofil i asimilira. Može živjeti mjesecima i bez dodatne hrane životinjskog podrijetla. Stoga joj nije bilo nužno razviti takav složeni mehanizam. Bi li on mogao nastati sam od sebe, i to bez ikakve potrebe, da nije plod Božje kreativnosti?
Mudr 13,1
