Zanimljivosti

HRVAT ČUVA KRISTOV GROB

Upoznajte fra Sinišu Srebrenovića, hrvatskog franjevca koji čuva Kristov grob u Jeruzalemu Na ulazak pred Kristov grob čeka se i do pola sata, a na grobu se smije zadržati do dvije minute…

Upoznajte fra Sinišu Srebrenovića, hrvatskog franjevca koji čuva Kristov grob u Jeruzalemu

Foto: fra Siniša Srebrenović

 

Fra Siniša Srebrenović (38), jedan je od čuvara Kristovog groba, koji je već 12 godina u Svetoj zemlji. Život fratara ondje je poseban jer im se samostan nalazi unutar bazilike Svetog groba i poseban je po tome što, za današnje vrijeme, ima sasvim drukčiji životni raspored:
„Imamo molitvu noću, ustaje se vrlo rano ujutro, a imamo i molitvu u 23 i 30 sati u noći, koja traje oko sat vremena. Nakon toga fratri se idu odmarati i sljedeća misa služi se u 4 i 30 sati. Cijeli život zajednice u Božjem grobu odvija se oko liturgije jer ovdje zajednica ima zadaću moliti i održavati molitvenu prisutnost u ime Katoličke Crkve na ovome svetome mjestu“, objasnio je fra Siniša dodajući da fratri imaju zadaću i privilegiju biti čuvari više od 80 posto svetih mjesta u Svetoj Zemlji, među kojima su najvažnija ona u Nazaretu, Betlehemu i Jeruzalemu. Na ulazak pred Kristov grob čeka se i do pola sata, a na grobu se smije zadržati do dvije minute.

Grob je posljednji put otvorio Hrvat

Kristov grob posljednji je put otvoren 1555. godine a otvorio ga je Hrvat. Kustod u Svetoj zemlji tada je bio Lopuđanin fra Bonifacije Drakolica (kasnije stonski biskup) koji je zapisao: „Otvori se pred našim očima Gospodinov grob, koji je vidljivo isječen u stijeni, u njemu su se vidjele figure dva anđela od kojih je jedan s natpisom na kome piše ‘Uskrsnuo je nije ovdje’, dok je drugi pokazujući grob navješćivao: ‘Evo mjesta gdje je bio položen’. Kipovi tih dvaju anđela, čim su došli u dodir sa zrakom, gotovo su potpuno propali. Kada je uklonjena jedna od ploča od alabastra koje je pokrivala Sveti grob, ukazalo nam se čudesno mjesto na kome je Sin Čovječji počinuo tri dana; kao da jasno vidimo otvorena nebesa, i onima koji su s nama bili.“

Baziliku je u 4. stoljeću dala sagraditi sveta Helena, na mjestu nekadašnjeg Venerina hrama. Današnja bazilika potječe iz 12. stoljeća, iz križarskih vremena. Crkva je podijeljena između pojedinih vjeroispovijesti – pravoslavne, armenske pravoslavne, rimokatoličke, egipatske koptske pravoslavne, etiopske pravoslavne i sirijske pravoslavne, od kojih je svaka odgovorna za svoj dio.

Priredila Vedrana Prka

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh