Foto: Screenshot

Maslinska gora je planina istočno od Jeruzalema obrasla maslinama. U podnožju Maslinske gore nalazi se Getsemanski vrt. Dobio je ime od tijeska za maslinovo ulje. Prema evanđelistima, noć prije svoje smrti Isus je na tom mjestu proživljavao agoniju, bio izdan i uhvaćen…

Maslinska gora i Getsemani su već u prva dva stoljeća kršćanstva postali, uz ostale lokacije u Jeruzalemu vezane za Kristov život, obavezno mjesto hodočašća kršćana iz cijelog ondašnjeg svijeta.

Kada su u devetom stoljeću muslimani ovladali Jeruzalemom, nisu sprječavali hodočasnike da obilaze sveta mjesta, uz plaćanje ulaznice za ulaz u Jeruzalem. Međutim, dva stoljeća kasnije, Sveti grad triju religija osvajaju Turci Seldžuci i put u Svetu zemlju postajao je sve pogibeljniji.

Premda Seldžuci nikad nisu zaustavili hodočasnike sa zapada, njih je bivalo sve manje. Ipak, Turci su tolerirali jedan katolički red, malu braću svetoga Frane Asiškoga.

Sam Frane prokrčio je put svojoj subraći: 1219. godine propovijedao je na Bliskom istoku pred Sultanom Melekom el Kamelom, kojeg je oduševio. Prvi samostan u Jeruzalemu utemeljuju već 1229. godine, nakon pada Jeruzalema u ruke Saracena 1244. godine ostaju jedini kršćanski redovnici na tom području, a 1309. godine im egipatski sultan El-Mozaffar dopušta da se nastane na Sionu, uz Sveti Grob i u Betlehemu, te istim dokumentom zabranjuje pristup svim ostalim zapadnim redovnicima.

Hrvati iz Bosne kupuju Getsemanski vrt da bi ga darovali franjevcima

Godine 1682. godine trojica braće Antun, Pavle i Jakov Branković, Hrvati iz Sarajeva, rasprodali su sve što su imali u Bosni i Hercegovini te tim novcem otkupili od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika, Getsemnaski vrt.

Fra Augustin Arce pisao je o ovom događaju 1971. godine kako je u ugovoru spomenuta cijena od 90 srebrnih pijastera iliti groša, ali je po svoj prilici bila puno veća jer je u ono doba bio običaj – slično kao i danas – u službenim dokumentima i fakturama navesti puno nižu cijenu od realne da bi porez bio manji. I tu su tri brata iz Bosne Srebrene brzo pronašla zajednički jezik s lokalnim muslimanima. U računovodstvenim knjigama Kustodije stoji kako je plaćeno ukupno 220 pijastera!

Istog dana kad je ugovor sklopljen, 2. svibnja 1681., Brankovići su zemljište „iz čiste ljubavi predali i zauvijek darovali Franjevačkim redovnicima Svete Zemlje“, a za zasluge su imenovani vitezovima Svetoga Groba u Jeruzalemu. Otada ovo sveto mjesto pripada Katoličkoj Crkvi, te kršćanima općenito, a oni ga posjećuju sa najvećom pobožnosti i ljubavi.

Njima u čast otkrivena je spomen ploča na ulazu u Getsemanski vrt na kojoj je napisan tekst na tri jezika – latinskom, hrvatskom i engleskom:
Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva, vitezovi Svetog groba Jeruzalemskog, godine Gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima.

Izvor: svecinet; Slobodna Dalmacija; Book.hr