Duhovnost

TEMELJNE ISTINE VEZANE ZA SVETE SAKRAMENTE

Sakramenti nas uvode u život s Bogom i traže naš odgovor Bog je ustanovio sakramente i liturgiju. Oni nisu ljudski uspostavljeni obredi. Ako smo toga svjesni, onda to utječe na naš odgovor na ta otajstva…!

Sakramenti nas uvode u život s Bogom i traže naš odgovor

Foto: Shutterstock


 

Želim reći nekoliko riječi o nekim temeljnim istinama koje se odnose na sve sakramente.

Bog se objavljuje i priopćuje svoj život ljudima po sakramentima

Katekizam Katoličke Crkve govori o tzv. „sakramentalnoj ekonomiji”. Prije svega moram reći da se to ne odnosi ni na kakva financijska pitanja. Na što se onda ta „ekonomija” odnosi? „Crkveni Oci razlikuju ‘Teologiju’ (Theologia) i ‘Ekonomiju’ (oikonomia), označujući prvim pojmom otajstvo nutarnjeg života Boga-Trojstva, a drugim sva Božja djela kojima se on objavljuje i priopćuje svoj život.” (KKC, 236) Dakle, kad se koristi izraz ekonomija, on se odnosi na to kako se Bog objavljuje i priopćuje svoj život ljudima po sakramentima, koji su „djelo Božje”. Kada govorimo o sakramentima i sakramentnoj ekonomiji, onda govorimo o povijesti i putu našeg spasenja i posvećenja.

Koji je dakle Božji plan za naše spasenje?

Božji plan za naše spasenje ostvaruje se po Presvetom Trojstvu. Liturgija i sakramenti u prvom su redu djelo Presvetog Trojstva. Bog Otac ima plan, koji nije ništa drugo doli sudjelovanje u božanskom životu Trojstva, sada i u vječnosti. Bog Sin je onaj koji ostvaruje Očev plan svojim utjelovljenjem, raspećem, smrću, uskrsnućem i uzašašćem. Bog Duh Sveti, koji izlazi od Oca i Sina i poslan je Crkvi na Duhove, onaj je koji ostvaruje taj plan u našim životima.

I mi možemo imati udjela u Kristovu životu, djelovanju i ljubavi. I to ponajprije po sakramentima

Bog Otac šalje Sina. Otac i Sin šalju Duha Svetoga. Duh Sveti se izlijeva  na Crkvu, koju je Sin ustanovio. I Crkva je ta u kojoj se ostvaruje otajstvo spasenja. Crkva je ta koja obilato daje život u Presvetom Trojstvu po liturgiji i sakramentima, život koji je Otac predvidio za nas, zbog kojeg je Sin umro i zbog kojeg se je Duh Sveti razlio na Crkvu. A po sakramentima se za nas ovdje i sada ostvaruje spasenje dano po Kristovu pashalnom otajstvu. I mi možemo imati udjela u Kristovu životu, djelovanju i ljubavi. I to ponajprije po sakramentima.

Sakramente i liturgiju je ustanovio Bog!

„Ako smo toga svjesni, onda to utječe na naš odgovor na ta otajstva”

Uvijek moramo imati na umu da je Otac, a ne ljudi, počelo i svrha liturgije. Liturgija je Kristovo djelo, ne ljudsko. Duh Sveti, a ne muškarac i žena, „tvorac ‘Božjih remek-djela’ koja su sakramenti Novoga saveza” (KKC, 1091). Bog je ustanovio sakramente i liturgiju. Oni nisu ljudski uspostavljeni obredi.

Ako smo toga svjesni, onda to utječe na naš odgovor na ta otajstva, koji onda ni ne može biti ništa drugo nego odgovor vjere. Ono što nam Otac i Sin po Duhu Svetome upućuju u Crkvi i njezinim sakramentima od nas traži da damo svoj odgovor na to. Sakramentna ekonomija uključuje takav odgovor, a sv. Pavao ga naziva „poslušnost vjere” (Rim 1, 5; 16, 26)

U sakramentima nam se daje sam život Trojstva. Kao članovi Crkve koju je Isus Krist ustanovio snagom Duha Svetoga, vlašću danom od Oca, pozvani smo dati trojstven odgovor vjere: „Crkva, sjedinjena sa svojim Gospodinom i ‘u Duhu Svetom’, kl

anjanjem, hvalom i zahvaljivanjem blagoslivlje Oca za ‘njegov neizreciv dar’“ (KKC, 1083)

Trojstveni odgovor

 

„Pozvani smo dati trojstven odgovor: klanjanjem, hvalom i zahvaljivanjem!”

U svojim životima mi dajemo odgovor klanjanja. „Klanjanje je temeljni čovjekov stav, kojim se pred Stvoriteljem priznaje kao stvorenje. Ono uznosi veličinu Gospodina koji nas je stvorio i svemoć Spasitelja koji nas oslobađa od zla. Klanjanje je stav duha koji pred ‘Kraljem slave’ (Ps 24,9.10) pada ničice i smjerna šutnja pred Božjim licem koji je ‘uvijek od nas veći’. Klanjanje Bogu triput svetom i nadasve ljubljenom ispunja nas poniznošću ulijevajući sigurnost našim prošnjama.” (KKC 2628) Odgovor vjere u klanjanju prije svega zahtijeva poniznost, jer „poniznost je temelj molitve” (KKC 2559).

Pohvala je oblik molitve koja najneposrednije priznaje Boga Bogom

U svojim životima također dajemo odgovor slavljenja. „Pohvala je oblik molitve ko

ja najneposrednije priznaje Boga Bogom. Ona ga slavi radi njega samoga, i povrh svega što čini, slavi ga jer ON JEST. To je sudjelovanje u blaženstvu čistih srdaca koja Boga ljube u vjeri prije nego sto ga vide u Slavi.” (KKC, 2639)

Nadalje u svojem odgovoru vjere dajemo i odgovor hvale. „U svemu zahvaljujte! Jer to je za vas volja Božja u Kristu Isusu.” (1 Sol 5, 18) Kako psalmist kaže: „Hvalite Gospodina jer je dobar, jer je dovijeka ljubav njegova! Tako neka reknu svi otkupljenici koje Gospodin otkupi iz ruke dušmanske…” (Ps 107, 1 – 2)

Odgovor vjere mora uključivati i život vjere

Naš svakodnevni život mora biti dostojan života Trojstva koji primamo u sakramentima

Odgovor vjere mora uključivati i život vjere, „dostojan poziva kojim ste pozvani” (Ef 4, 1). Naš svakodnevni život mora biti dostojan života Trojstva koji primamo u sakramentima – života vjere, nade i ljubavi. Ne zavaravajmo se kao oni u Izaijine dane, „koji zlo dobrom nazivaju, a dobro zlom, koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu, koji gorko slatkim čine, a slatko gorkim” (Iz 5, 20). Prije nego što sljedeći put pristupimo sakramentu nad sakramentima, euharistiji: „Neka se dakle svatko ispita pa tada od kruha jede i iz čaše pije. Jer tko jede i pije, sud sebi jede i pije ako ne razlikuje Tijela.” (1 Kor 11, 28 – 29)

Uvijek moramo imati u pameti i u srcu riječi sv. Pavla: „Bdijte postojani u vjeri, muževni budite, čvrsti. Sve vaše neka bude u ljubavi!” (1 Kor 16, 13 – 14)

 


 

Izvor: Catholic News Agency  (preneseno s dopuštenjem)

Autor: Brian Pizzalato

Preveo Josip Sinjeri

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh