Sveto pismo nam otkriva da je „u početku“ Bog htio da čovječanstvo surađuje u očuvanju i zaštiti prirodnog okoliša. (…) Zemlja nam je bila povjerena kao uzvišeni dar i baština, za koju svatko od nas ima odgovornost dok se, „u punini vremenâ“, sve na nebu i na zemlji ne obnovi u Kristu (usp. Ef 1,10).

Naše je ljudsko dostojanstvo i blagostanje duboko povezano s našom skrbi za cjelokupno stvoreno – stoji u zajedničkoj poruci pape Franje i ekumenskog carigradskog patrijarha Bartolomeja u prigodi Svjetskog dana molitve za brigu o stvorenom svijetu. To je prvi put da njih dvojica zajedno pišu o toj temi.

„Više ne poštujemo prirodu kao zajednički dar, nego je radije smatramo privatnim posjedom…“

No, u međuvremenu, dalje u dokumentu, povijest svijeta nam predstavlja iznimno drugačiji kontekst. Očituje nam scenarij moralnog propadanja, u kojem naš stav i ponašanje prema stvorenom svijetu zasjenjuje naše poslanje kao Božjih suradnika. Naša sklonost da narušavamo osjetljive i uravnotežene ekosustave ovoga svijeta, naša neutaživa želja da manipuliramo i kontroliramo ograničene resurse planeta, te naša pohlepa za neograničenim profitom na tržištu – sve nas je to otuđilo od izvorne svrhe stvaranja. Više ne poštujemo prirodu kao zajednički dar, nego je radije smatramo privatnim posjedom. Više se ne povezujemo s prirodom kako bismo je očuvali, nego gospodarimo njome da bismo poduprli naše tvorevine.

Papa i patrijarh upozoravaju da su posljedice tog alternativnog svjetonazora tragične i trajne. Ljudski i prirodni okoliš propadaju zajedno, a ta degradacija planeta pritišće najranjivije stanovništvo. Utjecaj klimatskih promjenâ poglavito pogađa one koji žive u siromaštvu. Naša dužnost da odgovorno koristimo zemaljska dobrâ podrazumijeva prepoznavanje i poštovanje prema svim ljudima kao i prema svakom živom biću. Žurni poziv i izazov da brinemo o stvorenome je poziv cjelokupnom čovječanstvu da radi na održivom i cjelovitom razvoju.

„…jedan od ciljeva naše molitve jest promijeniti način na koji poimamo svijet, kako bismo promijenili način na koji se odnosimo prema svijetu“

Prema tome, ujedinjeni općom brigom za Božje stvoreno i prepoznajući zemlju kao zajedničko dobro, pozivamo sve ljude dobre volje da 1. rujna posvete dio vremena kako bi se molili za okoliš. Ovim povodom želimo zahvaliti našem Stvoritelju za plemeniti dar stvorenoga i obećavamo zalagati se za skrb i očuvanje stvorenog svijeta radi dobra budućih generacijâ. Uostalom – stoji u poruci – znamo da radimo uzalud ako Gospodin nije uz nas, ako molitva nije u središtu našeg promišljanja i slavljenja. Doista, jedan od ciljeva naše molitve jest promijeniti način na koji poimamo svijet kako bismo promijenili način na koji se odnosimo prema svijetu. Svrha je našeg obećanja biti hrabri u prihvaćanju veće jednostavnosti i solidarnosti u našim životima.

Papa Franjo i patrijarh Bartolomej na kraju su apelirali na sve one na položajima društvene i gospodarske odgovornosti, kao i političke i kulturne, kako bi čuli vapaj zemlje te da se pobrinu za potrebe marginaliziranih, ali iznad svega kako bi odgovorili na molbu milijunâ i poduprli svjetski konsenzus za izlječenje našeg ranjenog stvorenog svijeta. Uvjereni smo da ne može postojati iskreno i trajno rješenje za izazov ekološke krize i klimatskih promjenâ, osim ako odgovor nije usklađen i zajednički, ako se odgovornost ne podijeli, te ako ne damo prednost solidarnosti i služenju – stoji u zaključku poruke.

Izvor:  Vatikanski radio

Priredila: Gabriela Jurković (Book.hr)