Liturgija

VAZMENO OTAJSTVO

Sveto trodnevlje – sjajni vrhunac čitave liturgijske godine Misom Večere Gospodnje počinje sveto trodnevlje i nastavlja se liturgijom Velikog petka, vazmenog bdijenja, danje mise na Uskrs. Završava službeno Večernjom uskrsnog dana.

Sveto trodnevlje: Krist je djelo ljudskog otkupljenja i savršene proslave Boga izvršio poglavito svojim vazmenim otajstvom

Foto: Shutterstock


 

U svagdanjem govoru naviknuli smo u sveto trodnevlje ubrajati četvrtak, petak i subotu Velikog tjedna. Međutim, večernja misa Velikog četvrtka u liturgiji predvečerje je sutrašnjeg dana, jer su kod Židova veliki blagdani počinjali večer uoči blagdana. Misom Večere Gospodnje počinje sveto trodnevlje i nastavlja se liturgijom Velikog petka, vazmenog bdijenja, danje mise na Uskrs. Završava službeno Večernjom uskrsnog dana. U Općim načelima o liturgijskoj godini stoji: „Vazmeno trodnevlje Gospodnje muke i uskrsnuća ističe se kao sjajni vrhunac čitave liturgijske godine: Krist je naime djelo ljudskog otkupljenja i savršene proslave Boga izvršio poglavito svojim vazmenim otajstvom, kada je svojom smrću uništio našu smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život. Zato svetkovina Vazma ima u liturgijskoj godini ono dostojanstvo što ga u tjednu ima dan Gospodnji“ (br. 18).

Svi kršćanski blagdani i svetkovine imaju izvor i sadržaj u vazmenom otajstvu

Čini se da su stari hrvatski pisci Uskrs nazvali Vazmom zato što su taj naziv izveli iz grčke riječi „azima“, koja doslovno znači „beskvasni kruh“, a skraćeno se upotrebljavala za glavni židovski blagdan – Pashu, kojoj je Krist dao novi sadržaj svojom smrću i svojim uskrsnućem. Uskrs je najstarija i konstitutivna svetkovina kršćanske zajednice. Od slavljenja Uskrsa kao spomena na Isusovu smrt i uskrsnuće, sabrala se Crkva kao uskrsni narod koji ima svoju Pashu, drukčiju od židovske. Vazmeno bdijenje sv. Augustin nazvao je „majkom svih bdijenja“ ili „vigilija“. Time je htio reći da svi kršćanski blagdani i svetkovine imaju izvor i sadržaj u vazmenom otajstvu, jer su ostali blagdani Kristovi, Marijini i svetački slavljenje pojedinih događaja Kristova spasenja, koje je u pashalnom otajstvu vrhunski dogođeno i ponuđeno. Svece slavimo zato što su na svoj način proslavili Krista raspetog i uskrslog pa se u liturgijskim molitvama nikada ne obraćamo svecima izravno, nego Bogu koji je u njima nešto učinio po Kristu Gospodinu našemu.

Vrijeme Korizme počelo je Pepelnicom i završava pred misu Večere Gospodnje na Veliki četvrtak. Iako na Veliki petak više razmatramo muku Kristovu, a u vazmenoj noći otajstvo uskrsnuća, u liturgiji se uvijek vežu u nerazdvojnu cjelinu muka i uskrsnuće. To posebno vidimo iz svećenikove molitve na završetku pričesnog obreda Velikog petka:
„Svemogući vječni Bože!
Ti si nas obnovio velikim djelom svoga milosrđa,
blaženom smrću i uskrsnućem Isusa Krista:
čuvaj u nama njegove plodove, i primanjem tog otajstva daj nam snage da ti vjerno služimo.“

Slavimo muku Kristovu nadajući se uskrsnuću s njime!

Izvor: KTA

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  • 39
  •  
  •  
  •  

Portal Book.hr osim tekstova iz tiskanoga izdanja časopisa Book, nudi dodatne zanimljive i važne teme. Naša je želja doprijeti do ljudi, posebno mladih, koji su iz bilo kojeg razloga privremeno ili trajno odustali od Boga i/ili Crkve; želimo im ponuditi Božju riječ na način na koji će je moći shvatiti i prihvatiti. Jednako tako želimo onima koji su u vjeri pomoći da ustraju i da napreduju u svojem odnosu prema Bogu i prema Crkvi.

Ponosni član obitelji Rhema

Zaklada Rhema

Pratite nas

Pratite nas na Facebooku Pratite nas na Instagramu Pratite nas na Twitteru Pratite nas na Youtubeu

Kontakt

PORTAL I ČASOPIS BOOK
Franje Gažija 2
48 000 Koprivnica, HrvatskaTelefon: +385 (0)95 206 5421 | +385 (0)48 210 104

Sva prava pridržana © 2017. Ustanova Kristofori. Izrada: Kosinus.hr

Na vrh