Svetac dana

2. SIJEČNJA

Sveti Makarije Aleksandrijski – pustinjak s proročkim darom, izliječio mnoge ljude i životinje… Odrastao je u poganskoj obitelji, obratio se na kršćanstvo, napustio svoje poslove i 335. godine otišao u pustinju. Imao je proročki dar a pripisuju mu se i mnoga čudesa...

Sveti Makarije Aleksandrijski – pustinjak s proročkim darom kojemu se pripisuju brojna čudesa

Sveti Makarije Aleksandrijski ili Mlađi, egipatski pustinjak, rođen je oko 300. godine u Aleksandriji. Bio je glasoviti pekar i uspješan trgovac voćem, slatkišima i kolačima.

Odrastao je u poganskoj obitelji, obratio se je na kršćanstvo, napustio svoje poslove i 335. godine otišao u pustinju

Odrastao je u poganskoj obitelji, obratio se je na kršćanstvo, napustio svoje poslove i 335. godine otišao u pustinju. Nastanio se je kao monah i pustinjak u Tebaidi (Gornji Egipat). Neko vrijeme živio je u blizini svetog Antuna opata i sprijateljio se s njim. Proživio je 65 godina u siromaštvu i samozataji, a svoje je dane provodio u radu, molitvi i strogom postu.

U blizini svoje pustinjačke ćelije obrađivao je komadić zemlje kako bi preživio. Bio je pjesnik, liječnik i prijatelj divljih životinja. Krivovjerni arijanci protjerali su njega, njegova imenjaka, svetog Makarija Starijeg ili Velikog, te mnoge druge monahe na jedan nilski otok, ali se nakon nekog vremena vratio u pustinju.

Čudesno je izliječio mnoge ljude i životinje, među njima i mladunče…

Godine 373. uputio se u Donji Egipat, bio je zaređen za svećenika i živio u pustinjačkoj ćeliji, u zajednici s drugim monasima. Imao je proročki dar i pripisuju mu se mnoga čudesa. Izlagao se mnogim pokajničkim iskušenjima pa je tako šest mjeseci boravio u močvari, gdje su ga neprestano napadali neugodni afrički komarci. Kad se vratio među ostale monahe, jedva su ga prepoznali. Rijetko je sjedio pa je i košare od palminog lišća izrađivao stojeći.

Čudesno je izliječio mnoge ljude i životinje, među njima i mladunče divlje svinje.

Sastavio je redovnička pravila za samostan u Nitriji, koji je i nazvan po njemu, a neka od tih pravila primijenio je sveti Jeronim u svojem samostanu. Doživio je duboku starost i preminuo oko 400. godine.

Zaštitnik je slastičara, kuhara i pekara.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh