Svetac dana

18. VELJAČE

Sveti François-Régis Clet – život je završio mučeničkom smrću u Kini Stupio je 6. ožujka 1769. u Družbu misionara svetog Vinka Paulskog (lazarista) u Lyonu, a završne zavjete položio je 1771. Za svećenika je zaređen 27. ožujka 1773., a zatim je postavljen za profesora moralne teologije u lazarističkom sjemeništu u Annecyju. Bio je izuzetno stručan i obrazovan predavač pa su ga zbog njegova enciklopedijskog znanja prozvali „živom bibliotekom“...

Sveti François-Régis Clet – francuski misionar koji je život završio mučeničkom smrću u Kini

Osnovni podaci


Rođen 1748. u Grenobleu (Francuska)
Preminuo 1820. u Wuchangu (Kina)
Blaženim ga je 1900. proglasio papa Leon XIII.
Svetim ga je 2000. proglasio papa Ivan Pavao II.
Pripadao redu lazarista

Sveti François-Régis Clet, francuski misionar, lazarist i mučenik, rođen je 19. kolovoza 1748. u Grenobleu, kao trinaesto od petnaestero djece trgovca tkaninama i poljodjelca Césairea Cleta i njegove supruge Claudine Bourquy. Na krštenju je dobio ime velika francuskog sveca i pučkog misionara, isusovca, svetog Franje (Françoisa) Régisa. Bio je odgojen u pobožnoj obitelji (jedan njegov brat postao je svećenik kartuzijanac, a jedna sestra redovnica karmelićanka). Školovao se je u isusovačkom kolegiju u Grenobleu. Stupio je 6. ožujka 1769. u Družbu misionara svetog Vinka Paulskog (lazarista) u Lyonu, a doživotne zavjete položio je 1771. Za svećenika je zaređen 27. ožujka 1773., a zatim je postavljen za profesora moralne teologije u lazarističkom sjemeništu u Annecyju. Bio je izuzetno stručan i obrazovan predavač pa su ga zbog njegova enciklopedijskog znanja prozvali „živom bibliotekom“.

Triput je čudesno umakao strašnim progonima

Pobožnog i razboritog duhovnika poglavari su izabrali 1786. za rektora u Annecyju, a 1788. za učitelja novaka u matičnoj kući u Parizu. Tu je službu obavljao do 1791., ali je oduvijek želio otići u misije i žrtvovati se za vjerničke duše. Čeznuo je za dalekom Kinom i napokon je 10. travnja 1791. otplovio u misije iz Lorienta (Bretagne). U Macao je stigao 15. listopada 1791. Najprije je djelovao u provinciji Jiangxi (jugoistočna Kina) kao prvi europski misionar. Nakon toga je od 1793. djelovao kao poglavar misionara u provincijama Huguang, Hubei i Hunan. Njegovo pastoralno područje prostiralo se na 270 tisuća kvadratnih milja. Triput je čudesno umakao strašnim progonima (1795., 1811. i 1818.).

Naposljetku ga je za 1 500 dolara izdao jedan kineski učitelj, otpadnik od vjere, pa su ga 6. lipnja 1819. uhvatili u malom selu Jinjiagangu, četiri kilometra od grada Nanyanga (južna Kina). Osam su ga mjeseci u okovima povlačili od zatvora do zatvora, od sudišta do sudišta. U jednom zatvoru susreo je kineskog lazarista, oca Chena, koji mu je podijelio svete sakramente. Progonitelji se nimalo nisu obazirali na misionarevu poodmaklu dob, a njegova jakost u vjeri, postojanost i strpljivost u patnjama zadivili su i same krvnike. Nisu znali da je otac Clet svoju snagu nalazio u Kristu Gospodinu, s kojim se je na osobit način suobličio u mukama.

Mučenikovo lice sjajilo je nadzemaljskom radošću

Osuđen je na smrt 1. siječnja 1820. Na kraju su ga mučitelji objesili svezanih ruku, nogu i vrata na križ. Suočeno sa smrću, mučenikovo lice sjajilo je nadzemaljskom radošću, premda se je gušio u krvi. Zlotvori su ga udavili konopcem na današnji dan, 18. veljače 1820., u Wuchangu, danas dijelu Wuhana, glavnoga grada provincije Hubei (istočni dio središnje Kine). Njegovo tijelo uzeli su kineski kršćani i pokopali ga u Crvenoj planini. Tijelo mu je ekshumirano 1858. i preneseno u Francusku te počiva u kapeli matične kuće pariških lazarista. Blaženim ga je 1900. proglasio papa Leon XIII., a svetim 2000. papa Ivan Pavao II. Naročito ga štuju njegovi lazaristi te biskupije Annecy i Grenoble. Sveti François-Régis Clet, njegov život i smrt, bili su inspiracija svetom Jean-Gabrielu Perboyreu, također misionaru lazaristu, koji je u Kini umro mučeničkom smrću 1840. godine.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh