Znaš li da prikazanjem Isusove žrtve zaista možeš postići:

• oslobođenje od strahova, nemira i tjeskobe
• otkupljenje od duševnih boli
• otkupljenje od bolesti
• oslobođenje od zarobljenosti pojedinim grijehom
• oslobođenje i zaštitu od demonskih utjecaja
• oslobođenje duša iz Čistilišta
• spasenje umiruće osobe za koju prikazuješ Misu
• vodstvo Duha Svetoga u zahtjevnim okolnostima
• nutarnji mir i radost
• rast u plodovima Duha
• rast u ljubavi prema Bogu i bližnjima
• i mnoge druge blagoslove?!

Znaš li prikazati Svetu Misu na neku od tih nakana? Razumiješ li što se stvarno događa na Misi?

O svemu tome možeš čitati u knjizi: „Sveta Misa. Najsvetiji događaj na svijetu“, autora Josipa Lončara, glavnog urednika časopisa „Book“, koji možete kupiti na svim kioscima.

Ponekad nas zarobe teške i neizlječive bolesti, ponekad neiscijeljene duševne boli… Ponekad smo robovi različitih strahova, vlastite ogorčenosti, razočaranja… Otkupljenje nam je svima potrebno!

Sveta Misa je sakrament otkupljenja. Kad god slavimo otajstva muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista, u nama se vrši djelo otkupljenja (LG 3). Krist nam je na Veliki četvrtak ostavio sredstvo (Euharistiju), po kojem možemo u njegovoj muci, smrti i uskrsnuću uvijek iznova sudjelovati djelatno i plodonosno (sv. Ivan Pavao II., Enciklika o Euharistiji, 11 i 12). Otkupljenje nam je svima potrebno jer smo svi ponekad zarobljeni vlastitom sebičnošću i egocentričnošću, ponekad dopuštamo da nas zarobi vlastita požuda i grijeh, kojih se sami ne možemo osloboditi. Ponekad nas zarobe teške i neizlječive bolesti, ponekad neiscijeljene duševne boli, ponekad postajemo robovi nesmotreno izgovorenih riječi. Ponekad drugi manipuliraju nama osjećajima krivnje. Ponekad smo robovi različitih strahova, vlastite ogorčenosti, razočaranja, samosažaljenja, osjećaja manje vrijednosti… Iskrenim pokajanjem u sakramentu Ispovijedi uvijek iznova primamo oproštenje, no otkupljenje iz zarobljenosti, oslobođenje srca i novu narav primamo po Svetoj Misi.

Čovjek vrijedi onoliko koliko ljubi. Ako netko ne može i ne zna ljubiti onako kako bi htio, ako se na njegovoj molitvenoj listi nalazi samo uski, obiteljski krug, ako nije naučio i navikao s vjerom moliti i prikazivati misnu žrtvu za bližnje (prijatelje i neprijatelje), koje nam Božja providnost donosi na put tijekom cijelog života; ako nema potrebu rasti u nadi, vjeri i ljubavi; ako nema iskustvo živoga Boga u pričesti; ako nema iskustvo dvosmjerne komunikacije s Bogom u molitvi, ako nema nutarnje radosti, ako još uvijek nije pronašao puni smisao vlastitog života, ako mu Sveta Misa nije najvažnija stvar na svijetu – onda je ova knjiga odličan dar za njega.

Tekst s korica

Za drugo izdanje predgovor je napisao kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski:

Euharistija — oporučna Isusova ostavština

U srpnju ove godine dobio sam u ruke knjigu Sveta Misa. Najvažnija stvar na svijetu autora Josipa Lončara, da napišem koju riječ za drugo izdanje. Na samom početku knjige stoji autorova zahvala svima koji su ga podržali u pripremanju i izdavanju ove knjige. Kada sam pročitao podršku njegovih biskupa da nastavi rasti u ljubavi prema Bogu, Crkvi i čovjeku, odmah sam i sâm htio biti dionik te podrške.

Raduje me da jedan laik piše o Euharistiji s toliko ljubavi te želi poticati vjernike da znaju vrednovati i živjeti od najsvetije stvarnosti na zemlji.

Valja se pripraviti. Dobro pripravljena duša može doživjeti svetost čina i s tog svetog čina ponijeti obilate plodove

Isus, prije nego što je pošao prikazati krvnu žrtvu na Kalvariji, ustanovio je istu žrtvu na nekrvni način i nama je ostavio uz riječi „ovo činite meni na spomen“. Autor se u svojim razmišljanjima u knjizi služi Svetim pismom, Katekizmom Katoličke Crkve i drugim crkvenim dokumentima kako bi svakom vjerniku pomogao prepoznati svetost čina. Kako bismo upoznali, doživjeli i živjeli taj najsvetiji dar na zemlji, valja se na to pripraviti. Dobro pripravljena duša može doživjeti svetost čina i s tog svetog čina ponijeti obilate plodove. Na ovoj Zemlji nemamo svetijeg događaja od slavlja Euharistije, koja je izvor i uvir izgradnje osobnog života kao i života zajednice.

Autor kroz svoja razmišljanja želi pomoći da vjernici upoznaju te onda prakticiraju i žive od tog najsvetijeg čina

I mi ljudi kada se prije smrti opraštamo od svojih najmilijih, ostavljamo u baštinu bilo riječi ili neki spomen kako bismo po tome „nastavili biti prisutni sa svojima“. Ovdje je Isus htio biti i ostati sa svojima za koje je trpio, umro i uskrsnuo i zato je ustanovio taj divni dar u kojem trajno ostaje s nama i uprisutnjuje svoje djelo otkupljenja i spasenja. Autor kroz svoja razmišljanja želi pomoći da se vjernici suoče s tim darom. Prvo da upoznaju te onda prakticiraju i žive od tog najsvetijeg čina u kojem se susreću naša smrtna osoba i besmrtni Otkupitelj.

Zahvaljujem na ovom nastojanju da, što bližim rječnikom, pomogne ljudima upoznati Euharistiju, zavoljeti ju i živjeti taj divni Dar neba na ovoj Zemlji. Neka nas Uskrsli koji živi u Euharistiji oživi životom vjere dok hodimo, dok ne postignemo Njegovo obećanje da „tko god njega blaguje neće umrijeti nikada“.

Sarajevo, na blagdan bl. Miroslava Bulešića

Vinko kardinal Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski

Brojni crkveni dokumenti navode što moramo činiti kako bismo u Svetoj Misi sudjelovali djelatno i plodonosno, no gotovo uopće ne spominju kako to trebamo činiti…

Ova je knjiga namijenjena osobito onima kojima Sveta Misa, iz bilo kojeg razloga, još nije postala duboka nutarnja potreba, istinsko duhovno iskustvo, istinski izvor i središte duhovnosti. U knjizi sam se potrudio iznijeti svoja iskustva koja sam godinama stjecao proučavanjem i razmatranjem knjigâ i dokumenata koji se bave liturgijom i iskustva koja sam stekao tijekom mnogih godina sudjelovanja u Svetoj Misi.

Ako se potrudimo, naći ćemo crkvene dokumente koji navode što moramo činiti kako bismo u Svetoj Misi sudjelovali djelatno i plodonosno, no ti isti dokumenti gotovo uopće ne spominju kako to trebamo činiti.

Tako, primjerice, navode da se za Misu moramo pripremiti ako u njoj želimo sudjelovati djelatno i plodotvorno, ali ne navode na koji način; navode da je nužno pamet uskladiti s glasom i surađivati s višnjom milošću, no ne i kako to činiti; navode da o našoj osobnoj raspoloživosti ovisi koliko i što ćemo na Misi primiti, no nije lako pronaći da negdje piše kako da tu raspoloživost postignemo…

Dakle, prilično je teško pronaći literaturu koja daje zadovoljavajuće odgovore na pitanje „kako” da nešto učinimo.

Uvjeren sam da će knjiga najviše koristiti onima koji se nalaze u određenim potrebama – koje možemo staviti pod ovaj zajednički nazivnik: „U ovoj mi situaciji može pomoći samo Bog”

U Svetoj Misi proslavljamo naše otkupljenje: otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista. A otkupljenje na najbolji način proslavljamo kad u njemu sudjelujemo djelatno i plodonosno prikazujući ga Ocu na određene nakane. Naše sudjelovanje uvelike ovisi o tome koliko poznajemo i ljubimo Boga i o tome koliko nam je stalo do vlastitog otkupljenja i do otkupljenja naših bližnjih. Ako nam je zaista stalo, ako zaista želimo crpsti vremenite i duhovne plodove otkupljenja, tada nam neće biti problem ispuniti pretpostavke koje nam Crkva sugerira. A svi se mi kad-tad nađemo u životnim situacijama u kojima nam je zaista stalo i u kojima smo spremni na posebne žrtve.

Nažalost, moram priznati da sam u određenom dijelu svog života mnoge Mise samo „obavio”. Tada nisam ni razmišljao o tome da Isusovu muku prikažem za sebe ili za nekoga drugoga, iskreno, s ljubavlju i pouzdanjem. A kad bih se našao u problemima, više sam se pouzdavao da će mi Bog pomoći po nekim drugim pobožnostima i molitvama.

Uvjeren sam da će knjiga najviše koristiti onima koji se nalaze u određenim potrebama – koje možemo staviti pod ovaj zajednički nazivnik: „U ovoj mi situaciji može pomoći samo Bog” – i onima koji su spremni stati uz te ljude i biti im zagovornici kod Boga. Također, bio bih jako sretan kad bi se neki mladić, čitajući je, odlučio za svećenički poziv.

U svakom slučaju, čitatelju preporučam da iz knjige uzme ono što mu se čini za njega prihvatljivim i korisnim.

Iz knjige

Zašto Sveta Misa postoji

Kratki ulomci iz knjige

Sveta Misa je susret s Bogom i prebivanje u njemu u punom smislu riječi.

Bog je htio Crkvu i htio je liturgiju, htio je da se okupljamo i da ga zajedno slavimo. Htio je da ovisimo jedni o drugima, htio je da se međusobno ljubimo.

Sveta Misa svakom čovjeku pruža mogućnost da živi dostojanstvo Božjega sina ili Božje kćeri.

Na Svetoj Misi primit ćemo onoliko milosti za koliko smo se, uz pomoć Duha, otvorili, oraspoložili srce (KKC 1128).

Koliko ćemo za vrijeme Svete Mise biti blizu Boga ovisi prvenstveno o želji, o volji našeg duha, našeg srca. Što dođemo bliže, to ćemo biti blagoslovljeniji, ispunjeniji i zadovoljniji. Ako želimo doći što bliže, onda će naše dolaženje započeti pripremom kod kuće…

Pričešću Isus ulazi u nas kako bismo i mi mogli ući u njega. Što dublje uđemo u Isusa, prisnije ćemo iskusiti njegovu blizinu i naša će korist i radost biti to veće.

Gospodine, mnogi se od nas ne uspijevaju promijeniti onako kako bi htjeli jer ne znaju da si ti onaj koji daješ novo srce – kad smo s tobom i u tebi.

Prikazivanje Isusove žrtve za naše potrebe čini nas duševno i duhovno sve zdravijim i sve cjelovitijim ljudima. Prikazivanje misne žrtve za potrebe drugih čini naš život vrijednim življenja.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.