Svetac dana

Sveci – Rujan

Sveta Ruža iz Viterba book evangelizacija

4. rujna: sveta Ruža iz Viterba (1233. – 1252.), djevica, franjevačka trećoredica, mističarka

Ova je svetica za svoga kratkog života učinila mnoga čudesa; već kao dijete imala je mistične doživljaje a Gospodin ju je blagoslovio i darom neraspadljivosti tijela:


„Dvije i pol godine nakon svoje smrti triput se ukazala papi Aleksandru IV., koji je u to vrijeme boravio u Viterbu, te mu je poručila da njezino tijelo prenesu u samostan klarisa. Tada se ustanovilo da je njezino tijelo neraspadnuto a u tome je stanju i dan-danas. Kod njezina se groba neprestano događaju čudesa. Kanonizirao ju je papa Kalist godine 1457. Iako je svetičina koža potamnjela, tijelo joj je gipko a unutarnji organi su u dobrome stanju. 1921. godine izvadili su njezino srce te ga pohranili u relikvijar koji se nosi u procesijama; tom su prilikom ustanovili da ono na sebi nema nikakve mrlje i da je savršeno očuvano.” (Izvor: „The Franciscan Book Of Saints”, urednik; Marion Habig, OFM)

5. rujna: blažena Majka Terezija

Malo više pročitajte na linku: Majka Terezija.

7. rujna: sveti Marko Križevčanin (†1919.), košički mučenik

8. rujna: Mala Gospa – spomendan Marijina rođenja

U tri se slučaja u crkvenome kalendaru kao blagdan slavi početak zemaljskog života (za razliku od svih ostalih, kada se za spomendan uzima „smrtni dan”): Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje. (Drugim se blagdanom slavi i završetak njihova zemaljskog života.) To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe, upravo kako kaže uzrečica: „Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak”. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu u 5. st. Tada je na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe, najprije na kršćanskome Istoku, a od 7. st. i na Zapadu.

12. rujna: Ime Marijino

Ovim se blagdanom spominjemo velike pobjede koju je Gospinim zagovorom postigla kršćanska vojska nad Turcima kod Beča 1683. g.

14. rujna: Uzvišenje Svetoga Križa

Na Kalvariji je 14. rujna 320. g. otkriven Isusov grob i ostaci njegova križa. Na tim mjestima car Konstantin podiže dvije velike bazilike: Kristova uskrsnuća i Kristova groba. Završene su i svečano posvećene 13. rujna 335. g. Sljedećeg dana, 14. rujna, u novoj su bazilici Kristova groba prvi put pred vjernicima „uzvišene” i pokazane relikvije (ostaci) Kristova križa te su javno čašćene.

15. rujna: Žalosna Gospa, Marija od sedam žalosti

Ovaj je blagdan uveden u 15. st. na temelju štovanja Bogorodice, u kojem je isticano sedam posebno teških časova njezina života: Šimunovo proročanstvo u Hramu da će joj „mač probosti dušu”; bijeg s Djetetom Isusom u Egipat; tjeskoba dok je tražila dvanaestogodišnjeg Isusa u Hramu; bol koju je ćutjela za vrijeme Isusova križnog puta; potresni doživljaj Isusova raspeća; žalost pri Isusovu polaganju u grob.

17. rujna: sv. Hildegarda iz Bingena (†1179.), benediktinska opatica

Zbog njezinih viđenja nazivaju je „proročicom iz Njemačke”. Glavni joj odgojitelj, kako je sâma kazala, bijaše Božja mudrost. Još kad je imala tri godine, vidjela je u svojoj duši neko nutarnje svjetlo „sjenu živoga svjetla”, kako ju je nazvala. Tom je svjetlu pripisivala sve svoje neobično znanje teologije, medicine, glazbe, te svoju veliku izobrazbu što ju je stekla kroz godine. Bila je vidno prožeta velikim pouzdanjem u Božju providnost. Naročito je pokazivala nježnost prema bolesnima, njima je priskrbljivala lijekove, a kad to nije bilo dostatno, obraćala se Gospodinu da ih on, ako ustreba, izliječi i čudom. Jedan njezin životopisac o njoj je zapisao: „U njezinim je grudima plamtjela ljubav, koja nije isključivala nijednoga čovjeka”. Izvor: sveci.net

21. rujna: sveti Matej, apostol i evanđelist

Jedan od dvanaestorice Isusovih apostola. Pisac jednoga od četiriju evanđelja. Napisao ga je u Judeji, hebrejskim jezikom, a zatim je pošao propovijedati u Etiopiju, gdje je umro mučeničkom smrću. Njegov kip ili sliku nalazimo u mnogim crkvama. U ruci drži svoje atribute: knjigu, koja je znak da je napisao Evanđelje, i vrećicu s novcem, podsjetnik na njegovo prvotno zanimanje (carinik); zatim su tu mač ili dvosjekla sjekira (helebarda) – oružja kojima je bio mučen i smaknut. Likovni umjetnici uz njega često stavljaju lik anđela u ljudskom obličju što mu je među evanđelistima osnovni znak raspoznavanja.

23. rujna: sveti Padre Pio iz Pietrelcine (link)

Malo više pročitajte na linku: Padre Pio.

27. rujna: sveti Vinko Paulski, svećenik (1581. – 1660.)

Župnik u Parizu; posebno se skrbio za zatvorenike –bio je duhovnik svih francuskih zatvora. Ustanovio je Kongregaciju za misije, tzv. lazariste, sa svrhom da pomažu siromasima, napose djeci. U suradnji sa svetom Lujzom Marillac osnovao je redovničku družbu za djevojke, koja je u Hrvatskoj poznata pod imenom Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog („sestre milosrdnice”, „vinkovke”). Mnoge „vinkovke” rade u bolnicama i drugim humanitarnim ustanovama. Kosti i srce svetog Vinka su savršeno očuvani, neraspadnuti su i dan-danas, a te se relikvije mogu vidjeti u crkvi u Parizu.

29. rujna: Mihael, Gabrijel i Rafael, arkanđeli

Anđeli se razvrstavaju u devet korova. Osmi su kor arkanđeli i među njih spadaju Mihael, Gabrijel i Rafael.

Mihael (hebr. Tko je kao Bog?) je, prema Bibliji, na početku Božjeg stvaranja, vođa i pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela koje je predvodio Lucifer. On je voditelj duša u raj; „vojskovođa nebeske vojske”; stari su ga pisci nazivali „vagateljem dušâ” na posljednjem sudu.

Gabrijel (hebr. Bog je jak) u Bibliji nastupa kao glasnik Božjih odlukā. Proroku Danijelu tumači viđenje ovna i jarca (Dn 8,16-26) i značenje 70 godina (Dn 9,21-17). Zahariji naviješta rođenje Ivana Krstitelja (Lk 1,11-20), ukazuje se Mariji i naviješta rođenje Isusovo (Lk 1,26-38).

Rafael (Bog iscjeljuje, liječi) se u Bibliji spominje samo u Knjizi o Tobiji, kao pratilac na putu, zaštitnik i zagovornik mladog Tobije. Po Božjoj zapovijedi svladava pakosnog zloduha Asmodeja i iscjeljuje Tobijina oca.

30. rujna: sveti Jeronim, svećenik i crkveni naučitelj (†419/420.)

Autor je Vulgate, novog latinskog prijevoda cijele Biblije. Pripisuje mu se sljedeći citat: „Čitaj marljivo i uči koliko god možeš. Neka te san zatekne s Biblijom u rukama, i kad tvoja glava klone, neka se odmara na svetoj stranici.”

Jeronim je bio vruće naravi; često se uključivao u razne svađe i polemike… Za svoje posljednje obitavalište na zemlji izabrao je pećinu pokraj špilje Isusova rođenja u Betlehemu. U svojim je staračkim danima često doteturao do jaslica te u svetom razgovoru s Isusom govorio:

„Dijete moje, kako dršćeš! Radi našeg spasenja na kako ti to tvrdom ležaju ležiš? Što ti mogu učiniti?” A Isus će na to Jeronimu: „Jeronime, ništa ne želim od tebe! Samo pjevaj: Slava Bogu na visini! Na Maslinskoj gori i na Kalvariji bit ću još mnogo više bijedan.” Tada opet progovori Jeronim: „Dijete, darovat ću ti nešto, dat ću ti sav svoj novac!” Sa smiješkom na usnama odvraća mu dijete Isus: „Nebo i zemlja su ipak ponajprije moji. Neću tvoj novac! Daj ga siromasima! Tako ću ga primiti kao da je meni darovan.” No Jeronim govori dalje: „Ali ja bih ipak za tebe samoga htio nešto učiniti i darovati, inače ću od muke umrijeti.” Tada odgovori Božansko Dijete: „Dobro, kad bi mi nešto tako rado darovao, onda ću ti reći što mi možeš dati. Daj mi sve svoje grijehe, daj mi sve nemire svoga srca!” „A što ćeš s tim učiniti?” uzvrati mu Jeronim sav smeten. Dijete Isus odgovori: „Tvoje grijehe, nemire tvoga srca želim staviti na svoja ramena i odnijeti ih.” Na to Jeronim proplaka: „Dobri Isuse, uzmi onda moje grijehe, uzmi što je moje, i daj mi što je tvoje!”

Jeronim je iz najdubljeg uvjerenja svoga srca rekao: „Tko se predaje Kristu, može umrijeti; no pobijeđen, ne može biti.”

Tekst je prvotno bio objavljen u mjesečniku Book.

  •  
  •  
  •  
  •  
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Na vrh