Duhovnost

SVEĆENIK ODGOVARA

‘Koliko dugo ostajemo u čistilištu?’ „Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno čisti, iako su sigurni za svoje vječno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti čišćenju, kako bi postigli svetost nužnu za ulazak u nebesku radost…“

'Koliko dugo ostajemo u čistilištu?'

Foto: Shutterstock

 

Don Damire,

Ako je Krist rekao grešniku koji se pokajao na križu „Još danas ćeš biti sa mnom u raju“, to bi značilo da ne ostajemo dugo u čistilištu (ako se iskreno kajemo i čvrsto vjerujemo u Boga)? Ili je taj ‘danas’ tako preveden radi lakšeg razumijevanja, a u našem shvaćanju može značiti više godina?
Hvala!

BVB

Poštovani!

Odgovor:

U Katekizmu Katoličke Crkve o čistilištu stoji: Oni koji umru u milosti i prijateljstvu s Bogom, a nisu potpuno čisti, iako su sigurni za svoje vječno spasenje, moraju se poslije smrti podvrgnuti čišćenju, kako bi postigli svetost nužnu za ulazak u nebesku radost (KKC 1030). Sveti Augustin nam tumači: „Vremenite kazne neki trpe u ovome životu, drugi nakon smrti, treći pak i sada i onda“ (O državi Božjoj XXI, 13, 16). Sveti biskup iz Hipona ovo razlikovanje temelji na tome da neki daju zadovoljštinu za svoje vremenite kazne u potpunosti u ovome životu, drugi nimalo, a treći djelomično.

Prema tumačenju sv. Tome Akvinskoga, neki se laki grijesi u čistilištu kažnjavaju dulje od drugih. Pri tome se Anđeoski naučitelj poziva na svetog Pavla, koji u Prvoj poslanici Korinćanima (3,12) razliku između lakih grijeha opisuje kao razliku između drva, sijena i slame. Kao što se razlikuje trajanje izgaranja tih triju materijala vatri, tako je i s lakim grijesima u čistilištu. Neki laki grijesi prianjaju više od drugih uz dušu čovjeka, prema tome koliko im je sam čovjek privržen i u njima čvrsto ukorijenjen. Oni grijesi koji više prianjaju, dulje se čiste.

Težina pak kazne ne odgovara nužno duljini čišćenja, budući da ovisi o količini krivnje. Stoga je moguće da se netko čisti dulje, a blaže, kao i obrnuto. Budući da čovjek već od časa smrti, u posebnom sudu može primiti vječnu nagradu i neposredno ući u nebesko blaženstvo (usp. KKC 1022), valja ovo „danas“ iz Isusovih usta uzeti sasvim ozbiljno. Osobito se tome možemo nadati ukoliko se, kao što si u svome pitanju pretpostavio, „iskreno kajemo i čvrsto vjerujemo u Boga“, te donosimo i „plodove dostojne obraćenja“ (Lk 3,8).

No, često se u slučaju „dobrog razbojnika“, po tradiciji zvanog sv. Dizma, previđa jedna važna stvar kada se na njegovu primjeru zaključuje o brzom i lakom dolasku u Nebo. To je činjenica da je on na križu trpio vrlo tešku vremenitu kaznu i umro u najstrašnijim mukama. Zaključno, podsjećam i na nauk Crkve o oprostima, o kojemu se može pročitati u Katekizmu Katoličke Crkve od broja 1471 nadalje.

Btb,
don Damir

Izvor:  Studentski pastoral: SPAS; Book.hr

Priredila Gabriela Jurković

Najčitanije

Na vrh