Kršćanska amaterska poezija

POETSKI PREDAH

Sreća u tuzi Ohrabrenja nam svima treba. U ove dvije Slavičine pjesme toga ima napretek 😇

Foto: Shutterstock


Hvala Ti!

Čini se nedostižnim uvijek sjati,
Pjevati, smijati se, radovati….
Ipak, kad suza za suzom se niže,
Ti si nam tada, Gospodine, najbliže!

Kad ostane nam molitva čista, sama,
Znamo: Sigurno si tada Ti s nama!
I kad se nevidljivim čini pravi put,
Ti daruješ novog gledišta kut!

Kažeš: „Pričekaj, proći će za čas,
Ta rekao sam da neću nikad ostaviti vas!
Zapamti: Ni u čem niste sami,
Potrebe nema za hodom u tami!“

Hvala Ti dakle, za suze i smijeh,
Hvala Ti što opraštaš svaki grijeh!
Hvala Ti što razumiješ, što se ne čudiš,
Hvala, prije svega, što nas ljubiš! ️

Sreća u tuzi

Tuga oko sreće svoje niti plete,
Jer trudim se, a ne znam biti kao dijete!
Vjerovati, ljubiti, praštati bez računa…
U srcu se mome olujna diže buna!
Tebi vapim, Gospodine,
Od tjeskobe oslobodi me!
Na mjesto ružnih misli posadi misli svete
Da opet budem radosna kao malo dijete!
Znam, Ti si Ljubav i samo ljubav želiš dati…
Koliko je potrebno razumu da to shvati?
Zato, po ne znam koji put,
Okrećem novi list
U nadi, čežnji da sada
Prepoznat ću Tvoj put – radostan, svet i čist!
Jer, zaista, mogu sve
U Onome koji me jača!
Zbog te je spoznaje svaka radost duža,
A žalost kraća!

Autorica: Slavica Cvitanušić; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh