Foto: Pixabay
Dabrovi su poluvodeni životinjski rod iz porodice glodavaca. Najveći su glodavci sjeverne polutke. Razlikuju se američki i euroazijski dabar. Na kopnu je nezgrapan zbog svoje zdepaste građe, ali je u vodi izvrstan plivač i ronilac. Dužina tijela doseže mu jedan metar, od čega trećina otpada na širok i plosnat rep. Dabrovi su monogamni, a mužjak i ženka zajedno se brinu za potomstvo, u čemu su veoma brižni i požrtvovni. Živi u vodotocima i vodama stajačicama obraslima bujnom vegetacijom. Osnovni je stanišni uvjet za dabra stalna i dovoljno duboka voda. Ako nastanjuje manji vodotok koji ponekada postaje previše plitak, na njemu izgradi branu da bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u svoju nastambu. Dabar je isključivo biljojed. Ljeti se hrani zeljastim biljem, koje nalazi u vodi ili neposredno na obali, a za zimu sprema podvodnu zimnicu grančica drvenastih biljnih vrsta, koje tako ostaju svježe i nezamrznute cijele zime. Nevjerojatan je graditelj i konstruktor. Osim što gradi brane složene konstrukcije, od granja i blata, kopa i cijele kanale kao pristupne vodene putove kojima dovlači materijal i sprema hranu za zimu, jer se teško kreće na kopnu. Svojim snažnim sjekutićima može „prepiliti“ i srušiti najdeblja stabla, pri čemu je veoma okretan i snalažljiv, uvijek znajući na koju će stranu stablo pasti. Veoma je društvena životinja i uvijek će upozoriti susjede glasnim lupanjem repom po vodi kad se približava opasnost. Na najmanji znak opasnosti cijela zajednica dabrova brzo odlazi u vodu i skriva se u svoja sigurna podzemna skloništa, u koja se može ući jedino kroz ulaz ispod površine vode. Bi li takva izvanredna životinja, kao i njezina instinktivna snalažljivost i sposobnost samoodržanja mogla nastati slučajno, kao posljedica prirodne prilagodbe?
Mudr 13,1
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
