Brak i odnosi

POGLED NA BRAK IZ BOŽJE PERSPEKTIVE

Zašto je Bog stvorio brak? Najvažnije je znati zašto smo u braku i zašto bismo u njemu trebali ostati. Ključno je sljedeće pitanje: gledamo li na brak iz Božje ili ljudske perspektive?

Zašto je Bog stvorio brak?

Foto: Shutterstock


 

Starješine ranokršćanskih crkava bili su svjesni da je ‘analogija pomirenja’ najvažnija svrha braka. Znali su da brak treba biti slika jedinstva Krista i njegove Crkve. Pavao o tome govori u Poslanici Efežanima (5, 22-33).

Sveti Augustin navodi tri dobrobiti braka: djeca, vjera (vjernost) i sakrament. Vrlo jasno ističe da je najvažniji među njima sakrament. Brak može postojati bez djece ili vjere, ali brak prestaje postojati ako dvoje ljudi odustanu i odu jedno od drugoga. Upravo je u tome bit sakramenta. Sve dok je dvoje ljudi u braku, oni su slika, koliko god nesavršena, odnosa stalne predanosti između Krista i Njegove crkve. Stoga je neprocjenjivo važno jednostavno ne odustati.

Ljudska i Božanska perspektiva

Najvažnije je znati zašto smo u braku i zašto bismo u njemu trebali ostati. Ključno je sljedeće pitanje: gledamo li na brak iz Božje ili ljudske perspektive? Gledano iz ljudske perspektive, u braku ostajemo sve dok su zadovoljene naše ‘zemaljske’ potrebe, želje i očekivanja. Gledano iz Božje perspektive, brak trebamo čuvati jer on donosi slavu Bogu i upućuje grešan svijet na Stvoritelja koji nudi izmirenje.

Umjesto da na bračni odnos gledamo samo kao na odnos koji je stvoren kako bi muškarac i žena zajedno prolazili kroz život, trebali bismo shvatiti da je brak slika najvažnije vijesti koju čovječanstvo može čuti: postoji božanski odnos između Boga i njegovog naroda. U svojem pismu Efežanima, Pavao jasno iznosi ovu analogiju. Vjerojatno ste već mnogo puta pročitali ili čuli ove riječi:

„Muževi, ljubite svoje žene kao što je i Krist ljubio Crkvu i sam sebe predao za nju, da je posveti čisteći je u kupelji vode uz pratnju riječi, da sam sebi privede crkvu krasnu, bez ljage, bez bore, bez ičega tomu slična, da bude sveta i bez mane” (Ef 5, 25-27).

Ako vjerujemo da je osnovna svrha braka biti slika Božje ljubavi prema Njegovoj Crkvi, u bračni odnos ulazimo i čuvamo ga s novom motivacijom

Zapravo i Stari i Novi Zavjet koriste brak kao središnju analogiju – jedinstvo između Boga i Izraela (Stari Zavjet) i jedinstvo između Krista i Njegove crkve (Novi Zavjet). Izuzetno je važno do kraja razumjeti dubinu ovih analogija. Pomoću njih ćemo otkriti koji je to temelj na kojem se gradi pravi kršćanski brak.

Ako vjerujemo da je osnovna svrha braka biti slika Božje ljubavi prema Njegovoj Crkvi, u bračni odnos ulazimo i čuvamo ga s novom motivacijom. O toj motivaciji govori Pavao: „Zato mu se uporno nastojimo svidjeti” (2 Kor 5,9).

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  •  
  •  
  •  
  •  
Na vrh