Foto: Shutterstock
Sveta Stolica odredila je, uz nedjelju, posebne zapovjedne blagdane tijekom kojih su vjernici obvezni “sudjelovati na svetoj misi te uzdržavati se od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost vlastitu danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela” (usp. Kan. 1247).
Prema Kanonskom zakoniku to su “blagdani Rođenja Gospodina našega Isusa Krista, Bogojavljanja, Uzašašća i Presvetog Tijela i Krvi Kristove, Svete Bogorodice Marije, njezina Bezgrešnog Začeća i Uznesenja, svetog Josipa, svetih apostola Petra i Pavla te konačno Svih svetih”.
Međutim, biskupske konferencije mogu, uz odobrenje Apostolske Stolice neke od zapovjedanih blagdana ukinuti ili premjestiti na nedjelju, što se redovito događa. Tako je svih 10 gornjih svetkovina zapovjedno samo u Vatikanu (ne i u ostatku Rimske biskupije) i u Švicarskom kantonu Ticinu.
Hrvatska biskupska konferencija odredila je sljedeće: »Kao zapovijedani blagdani slave se: ‘Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), svetkovina Tijela i Krvi Kristove (Tijelovo), Uznesenje svete Bogorodice Marije (Velika Gospa) i Svi Sveti. Ostali se blagdani slave kao nezapovijedani na vlastiti dan«, ističe se u »Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici« (bilješka, br. 87).
Katekizam Katoličkle Crkve navodi bolest,skrb za dojenčad, dobivanje oprosta od vlastitoga župnika kao opravdane razloge za izostanak sa svete mise na zapovjedni blagdan
Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.
