Osobni razvoj

OPSESIVNO-KOMPULZIVNI POREMEĆAJ

Bojite se zaraze, javnog nastupa, zaokupljeni ste čistoćom i urednošću? Možda patite od ovog poremećaja Nekada se vjerovalo da je opsesivno-kompulzivni poremećaj vrlo rijedak, ali danas je poznato da se pojavljuje u jednog do dva čovjeka na njih 100. Obično započinje u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji a na njegov razvoj mogu djelovati različiti čimbenici…

Foto: Shutterstock


 

Što je opsesivno-kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (još se naziva obuzeto prisilni poremećaj; OPP) karakterizira prisutstvo ponavljajućih, obuzetih (opsesivnih) misli, na primjer strah od zaraze i prisilnih (kompulzivnih) radnji ili rituala, kao što je prekomjerno pranje ruku. Izvršavanjem prisilne radnje ili rituala smanjuju se napetost i tjeskoba uzrokovane prisilnim mislima.

Nekada se vjerovalo da je OPP vrlo rijedak tip poremećaja, no danas je poznato da se OPP pojavljuju u jednog do dva čovjeka na njih 100 i obično započinje u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji

Ljudi s OPP-om obično prepoznaju da su njihove obuzete misli i prisilne radnje iracionalne. Doživljavaju ih kao strane i nametnute, ali ih ne mogu kontrolirati ili im se oduprijeti.

Prisilne radnje oduzimaju mnogo vremena i mogu značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti i narušiti socijalno i obiteljsko funkcioniranje. Međutim, neizvođenje prisilne radnje ili rituala uzrokuje povećanje anksioznosti.

Nekada se vjerovalo da je OPP vrlo rijedak tip poremećaja, no danas je poznato da se OPP pojavljuju u jednog do dva čovjeka na njih 100 i obično započinje u kasnom djetinjstvu ili adolescenciji. S jednakom se učestalošću pojavljuje u muškaraca i žena. Također, na pojavnost ne utječe rasa ni socio-ekonomski status.

Neke od najčešćih prisilnih radnji ili rituala su provjeravanje, primjerice jesu li vrata zaključana

Neke od najčešćih obuzetih misli su:

– strahovanje od zaraze nečistoćom ili zaraznim klicama
– strahovanje od moguće pogreške
– strah od javnog nastupa ili sramote
– potreba za stalnim odobravanjem
– prekomjerna zaokupljenost simetrijom i određenim redom stvari
– zabrinutost zbog zamišljanja nastranih i neuobičajenih seksualnih odnosa ili scena
– agresivni prisilni impulsi
– prekomjerna zabrinutost zbog stvari za koje normalno znate da se ne trebate brinuti

Neke od najčešćih prisilnih radnji ili rituala su:

– provjeravanje, primjerice jesu li vrata zaključana
– odbijanje rukovanje ili hvatanja kvaka
– opetovano pranje ili tuširanje
– neprestano brojanje tijekom izvođenja aktivnosti
– stalno preslagivanje stvari na određen način
– neprestano računanje
– ponavljanje nekog zadatka odrađeni broj puta
– skupljanje ili čuvanje stvari bez određenog razloga
– ponavljano mjerenje

Na razvoj OPP-a mogu djelovati neki okolišni čimbenici: zlostavljanje, velike životne promjene, bolesti, smrt bliske osobe…

Što uzrokuje OPP

Postoji nekoliko pretpostavki o uzroku OPP-a. Smatra se da je to „naučeno” ponašanje pri kojem osoba izvođenjem prisilne radnje ili rituala ublažava anksioznost izazvanu potisnutim impulsima. Također, pretpostavlja se da postoji genetska predispozicija za razvoj OPP-a. Poznato je da osobe s OPP-om imaju krvnog srodnika koji također ima OPP.
Jedna od mogućnosti govori u prilog povezanosti OPP-a i promjene u biokemijskoj ravnoteži određenih tvari u mozgu nazvanih neurotransmitori. To su kemijske tvari koje prenose „poruke” između živčanih stanica – neurona. Neurotransmitori se stvaraju u neuronima i nakupljaju se u njihovim živčanim okončinama, odakle se pod djelovanjem električnog impulsa oslobađaju i djeluju na susjedne neurone. Poznata je uloga neurotransmitora serotonina u nastanku depresije. U depresivnih je ljudi poremećena funkcija serotoninskog sustava. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninske aktivnosti u mozgu važan čimbenik i u razvoju OPP-a.
Također, uočena je značajna povezanost OPP-a i depresije. U određenom razdoblju života 2/3 ljudi s OPP-om razvit će i depresivni poremećaj.

Neki okolišni čimbenici mogu u predisponiranih osoba djelovati na razvoj OPP-a ili ga pogoršati. Takvi su čimbenici:
– zlostavljanje
– velike životne promjene
– bolesti
– smrt bliske osobe
– problemi na radnom mjestu ili u obitelji
problemi u emocionalnoj vezi

Kako se liječi OPP

OPP se može liječiti tehnikama opuštanja, psihoterapijom, lijekovima ili kombinacijom sva tri navedena načina. Vaš će vam liječnik pomoći o odabiru načina liječenja.

Relaksacija: Nekim će ljudima tehnika relaksacije biti dostatna za ublažavanje simptoma OPP-a.

Psihoterapija: Postoje različite psihoterapijske tehnike koje se koriste u liječenju OPP-a. Najbolji rezultati postižu se kognitivno-bihevioralnom terapijom. Cilj terapije je naučiti osobu kako se suočiti sa strahom i tjeskobom bez izvođenja ritualnih radnji.

Liječenje lijekovima: Vaš vam liječnik može propisati jedan od lijekova koji se rabe u liječenju OPP-a.

Budućnost

Možda vam se trenutno čini nemoguće, ali uz pravilno liječenje većina osoba s OPP-om doživljava oporavak i ublažavanje simptoma. Liječenje i proces nestajanja simptoma može biti dugotrajno, ali je gotovo uvijek moguć oporavak. Važno je držati se savjeta svog liječnika.

Imate li bilo kakvih pitanja o vašoj bolesti, obratite se svome liječniku.

—————————————————————————————–

„Zbog neuzvraćene ljubavi zamalo sam digao ruku na sebe. Neprekidno su me i svakodnevno mučile prisilne misli“

 

 

Trebaš molitvu?

Društvo Kristofori odlučilo je izaći u susret onima koji su u posebnoj potrebi molitve. Prijave se vrše isključivo preko e-maila: [email protected] ili popunite obrazac.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh