Osobni razvoj

ISUSOVE KUŠNJE I VRIJEME KORIZME

Odlučimo se ove korizme na ove tri stvari na koje nas Isus poziva Previše smo zaljubljeni u ovaj svijet i zato se trebamo maknuti u pustinju s Isusom da provodimo vrijeme s njim i da se zaljubimo u njega

Odlučimo se ove korizme na ove tri stvari na koje nas Isus poziva

Foto: Pixabay

 

Sljedeći tekst nadahnut je tumačenjem korizmenih misnih čitanja dr. Branta Pitrea u videu pod nazivom „Season of Lent“ s YouTube kanala „Catholic Productions“.

Dr. Brant Pitre istaknuti je bibličar i profesor teološkog fakulteta na Institutu sv. Augustina te otac petero djece. Doktorat teologije stekao je na Sveučilištu Notre Dame, gdje se specijalizirao za proučavanje Novog Zavjeta i drevnog židovstva. Autor je knjiga „Jesus and the Jewish Roots of the Eucharist”, „The Case for Jesus” i „Jesus and the Jewish Roots of Mary” te suradnik u mnogim drugim izdanjima. Autor je brojnih video i audio biblijskih studija u kojima istražuje biblijske temelje katoličke vjere i teologije (dostupno na BrantPitre.com i na catholicproductions.com).
————————————————————————————————————————————–

Što Bog želi

Često slušam kako se ljudi u korizmi odriču slatkiša, pušenja, alkohola, psovke (???) ili nečeg sličnog. To je samo po sebi suludo jer sve to ionako šteti našem tijelu i duši, pa bi se ionako trebali toga uzdržavati. No, veći problem je to što većina ljudi uopće ne zna zašto se nečega odriče i koji je uopće smisao svega toga.

I ja sam se često gubio u tom mentalitetu gdje se sve vrti oko nas samih, a da se nikad nisam zapitao što Bog želi. Ako malo bolje obratimo pozornost, misna čitanja na čistu srijedu daju nam konkretne smjernice za to što Bog želi od nas u korizmi.

Cilj je da naša srca postanu sličnija Isusovom srcu, a ne da se trapimo odricanjima koje smo si sami nametnuli, pa da se nakon korizme vratimo starom ili još gorem načinu života

Već druga rečenica u čitanju proroka Joela nam govori: „Razderite srca, a ne halje svoje!“ Dakle, nije toliko fokus na izvanjskim djelima pokore, koliko je fokus na našem srcu. Cilj je to da se pomirimo s Bogom, kako kaže sv. Pavao u drugom čitanju. Cilj je to da naša srca postanu sličnija Isusovom srcu, a ne da se trapimo odricanjima koje smo si sami nametnuli, pa da se nakon korizme vratimo starom ili još gorem načinu života.

Molitva, post i milostinja

Također, Isus nam taj dan u evanđelju govori o tri ključne stvari za korizmu: molitva, post i milostinja. Posebno naglašava da sve to trebamo činiti u skrovitosti, da drugi ne primijete. A zašto? Pa zato da ne izgubimo nagradu na nebu primajući pohvale od ljudi. Zato da se naučimo odricati i umirati sebi iz ljubavi prema Bogu, a ne radi našeg ega i priznanja ljudi. Ti i Bog ste jedini koji trebate znati za to.

No, zašto baš te tri stvari?

Evanđelje na prvu korizmenu nedjelju opisuje nam događaj gdje je đavao iskušavao Isusa u pustinji kroz tri glavne kušnje u kojima su sažete sve kušnje u našem životu. Kako to znamo? Pa na kraju evanđelja nam evanđelist to i potvrđuje riječima: „Pošto iscrpi sve kušnje, đavao se udalji od njega do druge prilike.” Dakle, požude tijela na koje nas đavao pokušava zavesti kroz te tri kušnje su korijen svakog našeg grijeha.

Prva kušnja

U prvoj kušnji, po završetku posta od 40 dana i noći, đavao govori Isusu da pretvori kamen u kruh. Ta kušnja predstavlja požudu našeg tijela, tj. želju za užitkom. Kako se možemo oduprijeti toj napasti? Pa upravo postom, tj. odricanjem od tjelesnih užitaka, jer se kroz obilje hrane i pića te kroz tjelesne užitke rađaju brojni grijesi (neumjerenost, lijenost, mlakost, bludnost…). Kako postiti? Pa kod posta je najvažnije da ne jedemo druge, a kruh i voda donose mnogo ploda.

Druga kušnja

U drugoj kušnji đavao Isusu nudi sva kraljevstva zemlje ako mu se pokloni. Paradoksalno je to što je Isus došao na Zemlju upravo zato da sve ljude i sva kraljevstva istrgne iz ruku sotoninih, a sad mu se to sve nudi. Ali kako? Bez križa, bez patnje, po sotoninim uvjetima. Isus ponovo odgovara i pobjeđuje napast Riječju Božjom i govori da se samo Bogu treba klanjati i služiti.

Koliki su samo prodali svoju dušu sotoni za ovozemaljsku slavu i bogatstvo, koliki se samo upuštaju u krađu i lopovluk samo da bi se dočepali bogatstva i moći…

Ta kušnja predstavlja pohlepu i požudu očiju, želju za posjedovanjem, za bogatstvom, za onim što nemamo, a želimo. Koliki su samo prodali svoju dušu sotoni za ovozemaljsku slavu i bogatstvo, koliki se samo upuštaju u krađu i lopovluk samo da bi se dočepali bogatstva i moći… Kako se možemo oduprijeti ovoj napasti? Pa upravo davanjem milostinje i odricanjem od onoga što posjedujemo. Umjesto da sebi zgrćemo blago, trebamo se naučiti toga odreći i dati onima u potrebi. Tako u korijenu režemo tu navezanost na ovozemaljsko bogatstvo koje je tako velika zapreka ulasku u Kraljevstvo Nebesko. Sjetimo se samo onog bogatog mladića iz evanđelja koji je propustio tu priliku. Blago koje stječemo na nebesima je ono blago koje razdijelimo siromasima na zemlji. Odvajanje desetine je jedna jako dobra odluka koja nam u tome može pomoći.

Treća kušnja

U trećoj kušnji đavao koristi Isusovu taktiku obrane i citira Sveto Pismo, konkretno Psalam 91 te govori Isusu da skoči s hrama jer je pisano da će ga anđeli čuvati i nositi na rukama. Ta kušnja predstavlja želju da se uzdignemo iznad drugih, da drugima pokažemo što možemo, da nas primijete, prihvate i da nam plješću i odobravaju. Isus je mogao skočiti i lebdjeti pred cijelim Jeruzalemom i sigurno bi tako pridobio mnoge da povjeruju u njega, ali on bira put poniznosti i poslušnosti i ne želi iskušavati Boga.

…upravo molitvom gdje na koljenima priznajemo da smo bez Boga maleni, da bez njega ništa ne možemo i da sve dobro koje imamo dolazi od Boga i tako rastemo u poniznosti

Iz te napasti se rađa grijeh oholosti, koji je korijen svih grijeha, upravo zato jer želimo biti kao bogovi. Kako se možemo oduprijeti toj napasti? Pa upravo molitvom gdje na koljenima priznajemo da smo bez Boga maleni, da bez njega ništa ne možemo i da sve dobro koje imamo dolazi od Boga i tako rastemo u poniznosti.

Zašto je Isus uopće morao biti napastovan?

Sjetimo se da je Isus novi Adam koji je došao ispraviti grijeh prvog Adama. Ako pogledamo opis ploda sa stabla spoznaje dobra i zla u Pos 3,6, vidimo da se ono opisuje kao dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno. Zvuči poznato? Dobro za jelo – želja za užitkom, za oči zamamljivo – želja za posjedovanjem, za mudrost poželjno – želja da se uzdignemo iznad drugih, da budemo kao bogovi. Upravo te tri napasti su napasti kojima je Isus kao novi Adam trebao biti kušan i koje je trebao pobijediti kako bi ispravio grijeh prvog Adama, kako bi svoj narod iz progonstva u pustinji, iz ove doline suza vratio natrag u Božji vrt, u Raj.
Kako je dobar naš Bog!

Odluka

Odlučimo se u ovo radosno vrijeme korizmene priprave za blagdan Uskrsa upravo na ove tri stvari na koje nas Isus poziva. Pojačajmo molitvu, odlučimo se za post i odricanje te za davanje milostinje i pomoć bližnjima kako bi se približili Isusovom srcu i postali mu sličniji. Kako bi ovaj Uskrs mogli doživjeti slobodni od svake navezanosti te u radosti djeteta Božjeg. Previše smo zaljubljeni u ovaj svijet i zato se trebamo maknuti u pustinju s Isusom da provodimo vrijeme s njim i da se zaljubimo u njega, „Jer što je god svjetovno – požuda tijela, i požuda očiju, i oholost života – nije od Oca, nego od svijeta. Svijet prolazi i požuda njegova, a tko čini volju Božju, ostaje dovijeka.” (1 Iv 2, 16-17)

David Cindrić, Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh