Svjedočanstva

CIJENA SLOBODE

O lijepa, o draga, o slatka slobodo… „Naša zemlja će biti istinski slobodna tek kada svaki stanovnik ove napaćene zemlje otvori srce Ljubavi koja će iscijeliti svaku ranu srca“, kaže naša Anika. A zna što govori, to za nju nije neka 'teorija', ta u Domovinskom je ratu izgubila brata...

O lijepa, o draga, o slatka slobodo…

Foto: Shutterstock


 

Na Dan domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja ove godine, 5. kolovoza, Providnost se pobrinula za „slučajan“ susret. Volim jednu mudrost koju sam čula, a ona glasi: „Slučajnost je Božji potpis kad On sam želi ostati anoniman“. 😉

Tako i tada, baš „slučajno“, baš to prijepodne, taman kad sam si krenula kuhati ručak, stigli su nam majstori pogledati sobe kojima je potrebno osvježiti zidove. Jedan je mladi čovjek od 30-ak godina i već je tata četvero djece. Drugi je sijedi čovjek i djeluje neobično mirno i staloženo. I tako krenemo mi rješavati tehničke stvari, sjedimo za stolom i dogovaramo boju zidova i ostalo. Mama negoduje, ne voli ona kad se remeti njezina rutina. Tata u dnevnoj sobi prati prijenos Svete Mise iz Knina. Dva njegova sina, moja brata, bila su u ratu. Najstariji je dobio odličja u Bljesku i Oluji. Mlađi je bio aktivan u Tigrovima i upravo se tih dana navršila 24. godina kako se je preselio u vječnu Domovinu. Tata malo teže od nas podnosi ove obljetnice, povučeniji je…

44 su mu godine, a sijed je poput mog tate koji će uskoro imati 70 godina… Cijena slobode?

I dok tako sjedim s majstorima i mamom za stolom vani u prirodi, pod brajdom, dometnem mami: „Moj tata je na Svetoj Misi“. Ona me blijedo pogleda i upita kakvoj Svetoj Misi. Odgovorim joj da je na TV-u prijenos Mise iz Knina. Čovjek sijede kose, kao da se tad probudio, pa kaže: „Danas je moj drugi rođendan. Bio sam u Kninu to jutro. Nazvao sam tatu u 8:30 i rekao mu da je Knin slobodan. Tata je mislio da sam poludio jer su tu vijest dali tek navečer. Vidite da sam sijed, ali ipak sam mlad. U rat sam otišao kao 16-godišnjak. Morao sam potpisati jer sam bio maloljetan. Svašta sam vidio.“

I gledam tog čovjeka, tek četiri godine starijeg od mene, kako s blagom sjetom priča o tim teškim danima. Da ne povjeruješ. 44 su mu godine, a sijed je poput mog tate koji će uskoro imati 70 godina… Cijena slobode? Hm, bojim se da smo tu cijenu jako skupo platili. Toliki uništeni životi, toliko patnje, boli i tuge. Za koga, za što? Hm, ne znam, ali znam da možemo nastaviti s tim pitanjima unedogled. Što ćemo dobiti? Razočaranost i ogorčenost. Dokle god na stvari gledamo samo ljudski, dotle će nam srca biti ispunjena tjeskobom, ogorčenošću i razočaranjem. Ali zar je to sve? Jesu li se zato borili naši najbliži, zato da se mi prepustimo depresiji i tjeskobi? Ne! Nipošto!

Otvorimo oči; ta samo Sotoni odgovara to da se međusobno optužujemo za sve i svašta, i mrzimo i politiku i sve oko sebe…

Ti časni ljudi su bili nezaustavljivi u svojoj ljubavi prema Lijepoj našoj. Tko smo to mi da onda jadikujemo i vidimo sve crno? Hajde, narode, otmimo se zamkama Zloga i prekinimo taj začarani krug negativnosti i tjeskobe. Otvorimo oči; ta samo Sotoni odgovara to da se međusobno optužujemo za sve i svašta, i mrzimo i politiku i sve oko sebe. A Onaj koji je za nas, nepravedno bio optužen i raspet na križu, posve je jednostavno jednom rekao (Lk 6,27-38): „Nego, velim vama koji slušate: Ljubite svoje neprijatelje, dobro činite svojim mrziteljima, blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas zlostavljaju. Onomu tko te udari po jednom obrazu pruži i drugi, i onomu tko ti otima gornju haljinu ne krati ni donje. Svakomu tko od tebe ište daji, a od onoga tko tvoje otima ne potražuj. I kako želite da ljudi vama čine, tako činite i vi njima.“

To znači da drugima dopustim da gaze po meni? Ne, to nipošto ne znači da drugi smiju gaziti po nama. Već, ako smo u srcu slobodni i mirni znajući da je sve u pravim Rukama, možemo i mi sami, oko sebe sijati slobodu i mir.

Naša zemlja će biti istinski slobodna tek kada svaki stanovnik ove napaćene zemlje otvori srce Ljubavi koja će iscijeliti svaku ranu srca

Ovog sam ljeta bila na otoku Krapnju, kao animator srednjoškolcima. I tamo je bio čovjek koji je bio u ratu; pričao mi je o masakru na koji je naišao, sve što je vidio. Bilo ga je teško slušati. Ti heroji, naši branitelji, danas i nisu prezadovoljni situacijom domovine za koju su bili spremni primiti metak. Štoviše, taj čovjek koji mi je pričao o masakru, pričao mi je i kako je bio ranjen u Pakracu i što znači biti snajperist. Moj pokojni brat je bio snajperist pa mi je bilo doista dragocjeno čuti iz prve ruke što se sve odvija u glavi i srcu onoga koji uperi cijev puške u neprijatelja.

Cijena slobode? Da, visoka je. Sloboda znači biti spreman umrijeti sebi kako bi onaj pored mene mogao rasti i cvasti. Sve dok smo okupirani sami sobom i ispunjavanjem vlastitih želja i željica, srce će nam ostajati prazno i tjeskobno.

Doživjela sam ljetos mlade srednjoškolce koji nisu fiksirani na mobitele, koji čak nisu aktivni ni na jednoj društvenoj mreži. Oduševili su me ti krasni mladi ljudi koji u slobodi srca pristupaju bližnjem i imaju ljubavi za svakoga.

Naša zemlja će biti istinski slobodna tek kada svaki stanovnik ove napaćene zemlje otvori srce Ljubavi koja će iscijeliti svaku ranu srca. Jer kako kaže sv. Pavao (Gal 5,1-6): „Za slobodu nas Krist oslobodi! Držite se, dakle, i ne dajte se ponovno u jaram ropstva! Evo ja, Pavao, velim vam: ako se obrežete Krist vam ništa neće koristiti. I ponovno jamčim svakom čovjeku koji se obreže: dužan je opsluživati sav Zakon. Prekinuli ste s Kristom vi koji se u Zakonu mislite opravdati; iz milosti ste ispali. Jer mi po Duhu iz vjere očekujemo pravednost, nadu svoju. Uistinu, u Kristu Isusu ništa ne vrijedi: ni obrezanje ni neobrezanje, nego – vjera ljubavlju djelotvorna.“

Bolji svijet započinje od tebe i mene, promjenom u našim srcima … Povrh svega – ljubav!

Neka i u našim životima vjera bude ljubavlju djelotvorna. Bolji svijet započinje od tebe i mene, promjenom u našim srcima. Ili kako nam je rečeno u poslanici Kološanima 3,14: „A povrh svega – ljubav! To je sveza savršenstva.

 

O liepa, o draga, o slatka slobodo,
dar u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô,
uzroče istini od naše sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi
ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti!

Gundulićeva „Himna slobodi“

Autorica: Anika Sačić; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh