Foto: Pixabay

S pojavom društvenih mreža ljudi se sve više izražavaju kroz fotografije. Mobilni telefoni s kamerom omogućili su da svatko u bilo kojem trenutku snimi fotografiju, a foto-filteri da ta fotografija izgleda profesionalno, zanimljivo i da osoba na njoj bude još privlačnija nego što je to uživo.

No, koliko god bilo zanimljivo igrati se s različitim pozama, filterima i dodacima, čini se kako takva manipulacija fotografijama loše utječe na psihu korisnika.

Nesigurni u sebe

Tako istraživanje bostonskog medicinskog centra pokazuje da se među mladima razvila tzv. „Snapchat dismorfija”. Jedna od ključnih karakteristika „Snapchat dismorfije” jest traganje za savršenošću koju nije moguće postići. Ta bolest je vrsta opsesivno-kompulzivnog poremećaja koja se temelji na opsesiji manama na licu i tijelu. Dok je neka razina nezadovoljstva izgledom sasvim normalna, ljude koji boluju od kliničke tjelesne dismorfije te mane izjedaju i čine ih nesigurnima u sebe. Ljudi postaju opsjednuti svojim izgledom, često koriste previše šminke, očajavaju zbog „nepravilnosti” koje vide samo oni i žele izgledati „savršeno”.

Nedostižni standardi ljepote

Snapchat, Facetune i Instagram koriste umjetnu inteligenciju u kreiranju filtera koji kožu čine glađom, lice užim, oči većima, usne punijima, a zube bjeljima.

Ove aplikacije tako stvaraju nerealne standarde ljepote koji potiču nezadovoljstvo izgledom, što je najizraženije kod mladih. Osobe koje filtriraju sve svoje fotografije gube doticaj s realnošću i stvaraju nerealna očekivanja o vlastitom izgledu.

Snapchat i Facetune postavljaju neke nove standarde ljepote, koji su u stvarnom svijetu nedostižni.

„U prošlosti su pacijenti većinom donosili fotografije poznatih osoba čije crte lica su smatrali privlačnima. Tražili su da im se operacijom „napravi” nos ili brada poput one poznatog glumca ili pjevača. Danas pacijenti sve češće donose svoje fotografije koje su provučene kroz različite filtere u aplikacijama kao što su Snapchat ili Instagram, a koje su njihova lica učinili privlačnijima i simetričnijima”, kaže doktorica Neelam Vashi s Bostonskog medicinskog centra.

S obzirom na to da je nekoliko studija otkrilo kako društvene mreže mogu izazvati anksioznost i pogoršati depresiju kod osoba koje su tome sklone, ova studija bostonskih istraživača samo dolijeva ulje na vatru raspravi o tome jesu li društvene mreže dobre ili loše za društvo? A za zdravlje?

Čovjek samo srcem dobro vidi…

U svijetu punom plastičnih operacija, kozmetičkih ‘filera’, retuširanih fotografija u časopisima i raznih filtera na društvenim mrežama teško se sjetiti da smo stvoreni na sliku Božju i da smo lijepi baš takvi kakvi jesmo. Tužno je i to što zanemarujemo onu bitnu ljepotu, ljepotu duše, ljepotu koju ne možemo dobiti u ordinaciji plastičnog kirurga ni preko aplikacija na društvenim mrežama.

Imajmo na umu: „Čovjek samo srcem dobro vidi. Bitno je očima nevidljivo.” (Mali princ)

Vedrana Prka; Book.hr