Aktualnosti

POMICANJE SATA

U nedjelju započinje ljetno računanje vremena: znate li kada je započelo i koje su posljedice pomicanja sata? U nedjelju 25. ožujka, u dva sata ujutro završava zimsko računanje vremena a pomicanjem sata unaprijed započinje ljetno računanje vremena…

U nedjelju započinje ljetno računanje vremena: znate li kada je započelo i koje su posljedice pomicanja sata?

Ljetno računanje vremena u Hrvatskoj počinje 25. ožujka u dva sata. Kod ljetnog računanja vremena, sat se pomiče unaprijed i to za jedan sat.


Ljetno računanje vremena uvelo se kako bi dani tijekom ljeta, iako to obuhvaća i dio proljeća te jeseni, duže trajali. Do pomicanja sata i uvođenja ljetnog računanja vremena došlo je zbog potrebe da se smanji trošak električne energije. Kako dan traje duže, imamo više prirodne svjetlosti i trošimo manje energije.

Ukidanje ljetnog računanja vremena?

Europski parlament nedavno je većinom glasova donio rezoluciju kojom bi se trebalo ukinuti ljetno pomicanje kazaljki na satu.

No, treba znati da rezolucije EP-a nisu obvezujuće za Komisiju i Vijeće. One su samo pritisak na ta tijela da donesu određenu odluku.
Prema prvim tumačenjima, ovom odlukom neće se automatski ukinuti ljetno računanje vremena za sve članice Europske Unije, nego će one same moći odlučivati o tome.

Zastarjela ideja

Mnogi stručnjaci ističu da je ljetno računanje vremena zastarjela ideja koja je nekog smisla imala u vrijeme kada su se u večernjim satima koristile svijeće, ali ne i danas. Brojna istraživanja pokazala su da ono nema nekih ozbiljnijih utjecaja na potrošnju energije, ako uopće ima ikakvih.

Također je sve više dokaza da prebacivanje sata uzrokuje zdravstvene probleme zbog poremećaja u spavanju i ritma organizma.
Za ilustraciju, u prilog ukidanju ljetnog računanja vremena, donosimo nekoliko njegovih dvojbenih zdravstvenih efekata.

Prometne nesreće

Utjecaj prelaska na ljetno računanje vremena na broj prometnih nesreća za sada još nije sa sigurnošću razjašnjen. Postoje studije koje govore da pomicanje kazaljki povećava broj nesreća i obratno, da ih smanjuje. No, istraživanja ističu da ljetno računanje vremena ipak može imati neki veći efekt na vozače koji su osjetljiviji na promjene u cirkadijskom ritmu organizma, primjerice na one s bipolarnim poremećajem ili sa sezonskim poremećajem raspoloženja.

Povećanje broja nezgoda na radu

Neka istraživanja pokazala su da ljudi koji obavljaju teške i opasne fizičke poslove češće stradavaju u prvom danu nakon prelaska na ljetno računanje vremena. U jednom radu predstavljenom 2009. godine u časopisu Journal of Applied Psychology autori su kroz dvije analize podataka utvrdili da su ozljede rudara učestalije za 5,7 % odmah nakon prelaska na ljetno računanje vremena, te da radnici u prosjeku tijekom noći promjene spavaju oko 40 minuta manje. Isti efekt, očekivano, nije zabilježen prilikom prelaska na standardno računanje vremena.

Više srčanih udara

Tim švedskih znanstvenika pokazao je u istraživanju iz 2008. godine da broj srčanih udara u prva tri radna dana nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko pet posto. Časopis New England Journal of Medicine taj je porast pripisao manjku sna koji potiče izlučivanje hormona stresa koji, kod osoba sa srčanim problemima, može uzrokovati komplikacije. U svojem uvodu znanstvenici ističu da je u zapadnom društvu u 20. stoljeću prosječno vrijeme spavanja ionako skraćeno s devet sati na sedam i pol.

Više surfanja na poslu

Jedna studija predstavljena 2012. u časopisu Journal of Applied Psychology pokazala je da vrijeme koje zaposlenici na radu provode u besposlenom surfanju po internetu neposredno nakon prelaska na ljetno računanje vremena raste za oko 20 posto. U prosjeku to znači da će svaki zaposlenik provesti oko osam i pol minuta dulje u surfanju. To se može činiti beznačajnim, međutim, kako se radi o potvrđenom padu produktivnosti koji treba pomnožiti s milijardama ljudi koji redovno prelaze na ljetno vrijeme, posljedice nisu zanemarive, a efekt također može ukazivati na neki dugotrajniji problem.

Povećan broj glavobolja

Dokazano je da promjene u ritmu spavanja uzrokuju promjene u cirkadijskom ritmu organizma. One pak utječu na oslobađanje određenih hormona stresa poput melatonina i kortizola koji, kod osjetljivijih osoba, mogu uzrokovati teške glavobolje, koje se javljaju s jedne strane glave, a mogu potrajati danima, pa i tjednima.

Ne zaboravite pomaknuti kazaljke jer u nedjelju spavamo jedan sat kraće, ali zbog toga dobivamo ‘duži’ dan.

Priredila Vedrana Prka

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh