Foto: Pixabay

Mir je jedna od najčešćih, najvažnijih i najljepših riječi u Bibliji pa tako i u liturgiji. Mir je plod Duha Svetoga, plod njegova djelovanja u našem srcu, plod milosti, plod milosrđa, plod prebivanja u Božjoj prisutnosti.

Da bismo shvatili Kristov mir, trebamo se zapitati što je to nemir…

U Misi molimo za Kristov mir koji se ne može usporediti ni s čime što nam u svjetovnom smislu donosi mir. On sam je naš mir. Da bismo shvatili Kristov mir, trebamo se zapitati što je to nemir. Možda nemir možemo opisati ovim riječima: strah, tjeskoba, krivnja, povrijeđenost, razočaranje, bol, mržnja, nepraštanje, gorčina, bespomoćnost, neželjenost, odbačenost, nesigurnost, neodlučnost, nepovjerenje, ljubomora, zavist, zabrinutost za obitelj…?!
Sve su to stanja duše i duha koja nas uznemiruju, koja nam oduzimaju mir. Mnogi od nas naučili smo nemir potiskivati u dubinu svojih podsvijesti, no ponekad više nismo u stanju kontrolirati taj potisnuti nemir i on izlazi na površinu i stvara nam velike probleme.

Jedino pravo rješenje za problem nemira bilo koje vrste je otkupljenje kroz predanje u Božju volju

Nemir može biti i plod Duha Svetoga. Naime, Duh Sveti može uznemiriti naše srce kako bi nam pokazao druge ljude u potrebi Božjeg milosrđa. Duh Sveti može uznemiriti, probuditi našu savjest koja nam je dana kako bi nas preko nje poticao da se žrtvujemo za druge i činimo dobro.
Jedino pravo rješenje za problem nemira bilo koje vrste je otkupljenje kroz predanje u Božju volju. O tome govori ova knjiga.

Počevši od samog misnog pozdrava (drugi i treći obrazac, biskupov pozdrav), pa tijekom cijele Mise, a posebno u obredu pričesti molimo za Kristov mir. Tako nakon Očenaša svećenik ponavlja Isusovo obećanje učenicima po kojem nam ostavlja i daje svoj mir. Molimo ga da nam taj svoj mir dadne u naše dane (sada, a ne samo u raju): da budemo slobodni od nemira i nereda koje je grijeh proizveo u našim srcima, životima i obiteljima, da budemo slobodni od Zloga.
Vrhunac Mise je blagovanje žrtve, tj. blagovanje Jaganjca Božjega kojeg neposredno prije pričesti molimo da nam podari svoj, Jaganjčev mir. Isus, ulazeći u nas po pričesti, izgovara taj mir našoj duši kao što ga je izgovarao svaki put kad bi ušao u neku kuću i kao što su ga izgovarali apostoli koje je slao u evangelizaciju po dvojicu (Mt 10,12-13; Lk 10,5-6).

Ako nas je netko zamolio da za njega molimo, a nije nam rekao konkretan razlog, tada molimo da mu Gospodin podari svoj mir. Ako nismo sigurni za što da molimo, molimo za Kristov mir

Kristov mir je dokaz da nam je Bog ispunio molitvu (Heb 11,1).
Ako nas je netko zamolio da za njega molimo, a nije nam rekao konkretan razlog, tada molimo da mu Gospodin podari svoj mir. Ako nismo sigurni za što da molimo, molimo za Kristov mir. Mir je duboka spoznaja srca da je Bog s nama.
Kad se nalazimo u opasnostima iz kojih ne vidimo izlaza, njegov nam mir daje sigurnost da je s nama, da se ne trebamo tjeskobno brinuti. Što god nam se loše dogodilo, sjetimo se da nam raspolaganju stoji Isusov mir. Sjetimo se da on svako zlo okreće na dobro, onima koji ga ljube.

Na Misu dolazimo kako bismo zadobili Kristov mir, kako bismo ga sačuvali i posredovali ga drugima

Postoje životne situacije iz kojih nas Bog ne može osloboditi. Tako nas, primjerice ne može osloboditi od obaveze da se brinemo za svoje duševno bolesno dijete, ali nam može dati svoj mir po kojem ćemo znati da je on s nama i da to što činimo ima svoj smisao u vječnosti.
Na Misu dolazimo kako bismo zadobili Kristov mir, kako bismo ga sačuvali i posredovali ga drugima.

Ulomak iz knjige „Sveta misa. Najsvetiji događaj na svijetu“ autora Josipa Lončara. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Knjigu možete nabaviti ovdje.