Duhovnost

PROMIŠLJANJE O KRŠĆANSKOJ MISTICI

Karl Rahner: ‘Kršćanin budućnosti bit će mistik ili uopće neće biti kršćanin’ „Svi su kršćani pozvani na mistiku, jer ona je proživljeno cvjetanje krsne milosti, bitni sadržaj svakog kršćanskog života, koji prelazi put čišćenja, prosvjetljenja i sjedinjenja s Bogom…“

Karl Rahner: 'Kršćanin budućnosti bit će mistik ili uopće neće biti kršćanin'

Kršćanska je mistika, prije svega, poziv i dar Božji. Pretpostavlja vjeru, a uronjena je u ljubav, koja je bît svih mističnih milosti. Svi su kršćani pozvani na mistiku, jer ona je proživljeno cvjetanje krsne milosti, bitni sadržaj svakog kršćanskog života, koji prelazi put čišćenja, prosvjetljenja i sjedinjenja s Bogom.


„Mistična teologija ne protivi se teologiji razumske vjere, nego naprotiv u njoj nalazi svoju potvrdu“

Kršćanski život u načelu ne zahtijeva izvanredne mistične fenomene.

Zato možemo govoriti o transcendentalnoj mistici, koja se ne bi konkretizirala u izvanrednim događajima i drugoj vrsti mistike, koju bi pratile nadnaravne činjenice.

Tako je jednom Karl Rahner rekao: „Kršćanin budućnosti bit će mistik ili uopće neće biti kršćanin. Mislio je pritom na prvi oblik mistike, na njezin ‘transcendentalni’ oblik, koji je imanentan kršćanskom životu.[1]

Mistična teologija ne protivi se teologiji razumske vjere, nego naprotiv u njoj nalazi svoju potvrdu. Već sâmim slaganjem s njom, postavlja se kao kriterij autentičnosti mističnih doživljaja.

Maurice Blondel u posebnoj studiji iz 1925. „Le probleme de la mystique” oslobađa mistiku njezine karikature i opravdava je. On nastoji pokazati njezino razumsko značenje i vezu s općim vjerskim iskustvom. Pitajući se o istini mističnog iskustva, odbija pritom da je to nešto izvanredno i nenormalno.

„Drugi vatikanski Sabor vidi bît mistike u milosnoj snazi ljubavi“

Mistika nije područje rezervirano za čudnost i osjećaje. Ona je barem djelomično dostupna i razumu. Nije apsolutno neshvatljiva, iako se u njenu bît ne može prodrijeti. Danas je sve manje sumnjiva, odnosno rezervirana samo privilegiranim osobama. Izdavanjem djela sv. Terezije i sv. Ivana od Križa, stvoren je kod nas temelj za zanimljivo proučavanje mističnih pojava. Njihovi spisi sadrže najdublji duhovni nauk o mistici. Duša, koja je napredovala u duhovnom životu, u njima će naći putokaz.

Živjeti tako blizu Gospodinu, a opet u ovom realnom svijetu, spoznati u jasnom svjetlu sebe i druge, a opet živjeti u tami vjere doista nije lako. Na području mistike ne može biti nikakve sigurnosti objektivnog ili subjektivnog tipa. Neraspolaganje Bogom znak je njegove milosti kako bi nas mogao uvesti u svoje zajedništvo.

Drugi vatikanski Sabor vidi bît mistike u milosnoj snazi ljubavi.

To je kriterij, po kojemu se vrednuju sve popratne pojave i fenomeni.

[1] usp. M. VALKOVIĆ, Strukturalni elementi kršćanskog života po Tereziji Avilskoj, Zbornik (21-49), 1983., str. 45.

Ulomak iz knjige „Kako nam Bog govori?“ autorice s. Biserke Jagunić.

Priredila Gabriela Jurković

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh