Foto: Shutterstock

Kako prepoznati da se radi o prevari

U posljednje dvije godine zabilježeno je znatno veće korištenje online usluga kao mjere zaštite od koronavirusa, ali prisutno je i sve više kibernetičkih napada i zloupotreba podataka korisnika društvenih mreža te općenito online servisa. Cyber kriminalci svjesni su potreba korisnika te ih često iskorištavaju za razne prijevare i napade. Svestrani prevaranti šalju lažne e-mailove s uvjerljivim informacijama koje uključuju lažno predstavljanje s logotipima poznatih tvrtki, gotovo identičnih linkova i e-mailova samih kompanija. Za korisnika je važno da dobro pogleda samu web-adresu kao i adresu unutar e-maila iza ručno unesenog naziva pošiljatelja. Ukoliko web-adresa poslovnog korisnika ne sadrži poznatu domenu tipa „.com“, „.hr“ ili neku sličnu te logičan naziv tvrtke ili proizvoda, vrlo vjerojatno se radi o prevari.

Također, kod slanja e-mail-a, prevaranti su se lukavo dosjetili kako slati razne „spam“-ove i maliciozne viruse koji imaju za cilj prikupiti vaše osobne podatke uglavnom za potrebe marketinških kampanja na čemu zarađuju u preprodaji podataka oglašivačima na web-u, ali mogu također preuzeti kontrolu nad vašim uređajima i drugim osobnim podacima ukoliko nisu adekvatno zaštićeni. To čine tako da vi vidite naziv lažnog pošiljatelja kao pravog, npr. naziv vaše banke, a tek kad otvorite adresu pošiljatelja, vidjet ćete da se radi o nekoj sasvim nelogičnoj e-mail adresi. Ispravna adresa najčešće sadrži puni ili skraćeni naziv tvrtke te nakon „@“ skraćeni naziv tvrtke uz domaću ili stranu domenu (izuzevši neke manje tvrtke i obrte koji koriste javne mail servise), npr., „@zaba.hr“, „@ht.hr“, „@oreo.com“, „@gmail.com“, „@yahoo.com“ i sl. Osim spomenutih vrsta prijevara postoje i napadi koji imaju za cilj loše zaštićene uređaje, poput kućnih internetskih mreža, mobilne uređaje, pametne televizore i sl. Nužno je osvijestiti naše slabosti te se informirati kako se najsigurnije zaštititi.

Dijeljenje svojih podataka putem pametnih uređaja, kupovine na internetu, spajanju pametnog televizora na kućnu Wi-Fi mrežu, rad ili učenje na daljinu, samo su neki primjeri navika koje se mijenjaju vremenom

Za početak obratite pozornost na to da se ne spajate na nesigurne javne mreže (Wi-Fi). Ograničite upotrebu vanjskih uređaja s osobnim uređajima i zaštitite ih aplikacijama za šifriranje (na primjer aplikacijom BitLocker). Zaključavajte sve uređaje kad ih ostavljate bez nadzora. Nemojte preuzimati programe koji nisu provjereni, pouzdani ili vam nije jasno što se treba obnoviti od programa ili certifikata. Obratite pozornost ukoliko primite sumnjivu poruku ili vaš uređaj počne sporije raditi. Dijeljenje svojih podataka putem pametnih uređaja, kupovine na internetu, spajanje pametnog televizora na kućnu Wi-Fi mrežu, rad ili učenje na daljinu, samo su neki primjeri navika koje se mijenjaju vremenom. Često su upravo oni glavni kanali koje računalni kriminalci koriste za krađu osobnih podataka i informacija koje pripadaju tvrtki ili fizičkoj osobi. Wi-Fi lozinku odmah promijenite ukoliko je na tvorničkim postavkama te isto učinite i za naziv mreže. To je vrlo jednostavan način da se netko spoji na vaše uređaje.

Nemojte svakome gostu olako davati Wi-Fi lozinku. Imate mogućnost izdvojiti mrežu za goste s posebnim nazivom i lozinkom, npr. jednostavno kao i u ugostiteljskim objektima „Guest“ te primijenite za njih posebnu lozinku.

Elektroničko bankarstvo i zaštita

Kad je u pitanju elektroničko bankarstvo, odnosno financijska transakcija koja se obavlja elektroničkim putem, svakako zapamtite svoj PIN! PIN nemojte zapisivati na karticu niti na druge ceduljice, posebno ne one koje držite uz karticu! PAN kartice koji se nalazi na prednjoj strani kartice iznad IBAN-a nikada ne dajete nekome za izvršenje uplate već isključivo IBAN.

Prevaranti su se na mnogim oglašivačkim stranicama dosjetili da vas za kupnju vaših predmeta traže vaš PAN kartice ili kodove za plaćanje što nikako ne smijete davati

Sam IBAN broj predstavlja međunarodni broj vašeg računa s pripadajućim podacima o banci i korisniku. Kodove za plaćanje s Internet bankarstva ili uređaja za autorizaciju ne dostavljate nikome. Prevaranti su se na mnogim oglašivačkim stranicama dosjetili da vas za kupnju vaših predmeta traže vaš PAN kartice ili kodove za plaćanje što nikako ne smijete davati. PAN kartice se koristi za plaćanje te ga nije pametno olako unositi niti na neku stranicu za kupovinu. Radije koristite servis za plaćanje PayPal i sl., ili provjerite u svojoj banci dozvoljavaju li njihovi autorizacijski uređaji praćenje kupnje putem interneta te dodatnu autorizaciju. Kod online plaćanja vodite brigu da se radi o sigurnim stranicama te da banka ima mjere zaštite kod plaćanja, ili jednostavno kupovinu vršite debitnom karticom s unaprijed određenim limitom potrošnje. Sigurnost stranice može se uočiti u samoj web-adresi, dakle stranica mora u sebi imati kod „secure“, npr. „https“ dok neosigurana stranica ima adresu „http“ bez „s“ („s“=secure/ sigurnost). Uvijek imajte kod sebe zapisan broj na koji treba izvršiti prijavu krađe, zloupotrebe ili neovlaštenog korištenja kartice. Plaćajte samo na sigurnim Internet stranicama o čemu se možete informirati na forumima, društvenim mrežama, grupama za recenzije i sl.

Kako se zaštititi od hakerskih napada na društvenim mrežama

U medijima često možemo vidjeti kako su hakeri preuzeli profil javne osobe s društvenih mreža, te za povratak nad upravljanjem istog tražili od same žrtve novčanu nadoknadu u kriptovaluti. Ovakvu situaciju moguće je izbjeći ukoliko adekvatno osigurate postavke u profilu. Nemojte koristiti isti e-mail za prijavu na profil kao i za javne, poslovne ili privatne korespondencije. Otvorite poseban e-mail koji će Vam služiti samo za prijavu. Lozinku bi bilo poželjno ne spremati već svaki put kad ulazite u profil, nanovo unositi i uredno se odjavljivati. Također, većina društvenih mreža koristi dodatne mjere sigurnosti koje je potrebno proučiti, a jedna od njih je dodatna prijava putem SMS-a ili e-mail potvrde. Kod dodatnih opcija svakako provjerite možete li memorirati uređaje koje koristite redovito, te da vas sustav obavijesti ukoliko se pojavila prijava s nepoznatog uređaja, za što vas traži dodatnu autorizaciju putem e-maila ili SMS-a.

Vodimo se pravim kršćanskim vrijednostima u životu kako prividna materijalna i tjelesna dobra ne bi upravljala našim životima

Budite svjesni kad ulazite u bilo kakav poslovni odnos s nekim da postoji mogućnost da se radi o prijevari. Stoga, radilo se o virtualnom ili stvarnom svijetu, uvijek koristite pogodnost interneta i provjeravajte podatke. Bez obzira na mnogo prijevara u bespućima interneta, on nam omogućava i mnogo blagoslova. Mnogo toga možemo naučiti, poslovati, pronaći partnera/icu, organizirati povoljna putovanja, pronaći pravu molitvu, recept, utjehu itd. Uvijek ste slobodni zatražiti Božji blagoslov ili da vam se prosvijetli pamet prilikom donošenja bilo kakve odluke. Najskuplje odluke su one ishitrene i impulzivne. Isus nas je učio skromnosti, a sveti Luigi Orione – svetac siromašnih, bolesnih i siročadi – rekao je: „Ne bih želio umrijeti među palminim granama, već među siromasima kao Isus Krist.“ Vodimo se pravim kršćanskim vrijednostima u životu kako prividna materijalna i tjelesna dobra ne bi upravljala našim životima.

Maja Ivančić, stručni specijalist komunikacijskog menadžmenta; Book.hr