Ivana Ćosić

NA SLIKU BOŽJU

Kako spriječiti ljubavni brodolom Jedan bračni par dolazio je vrlo napeta odnosa na terapije. Stalne svađe, ona je često bila raspoložena za beskrajne razgovore, prigovore i obrazloženja, a on je najčešće bio odsutan, povlačio se u sebe i izbjegavao razgovor. Jedva se znao izraziti čime bi uopće bio nezadovoljan u braku, a nije bio zadovoljan. Nakon nekoliko susreta, kada smo jasno verbalizirali njeno nezadovoljstvo, i on se suočio sa svojom nezadovoljnom nutrinom…

Kako spriječiti ljubavni brodolom

Foto: Shutterstock

 

Dvije borbe u svakom braku

Često se događa da bračni parovi, kada dođu na bračnu terapiju, znaju biti zapetljani svaki u svome „filmu“; razočarani jer onaj drugi uvijek ili nikada (ne)čini nešto… već prema očekivanjima. Dvije su borbe u svakom braku – ona s dosadom ili s turbulencijom.  Jako je simpatično kada preko puta vas sjednu dvije različite vrste osobnosti povezane brakom. Vole se i mrze u isto vrijeme. Primjerice, sangvinik – druželjubiv, šarmantan, energičan, ekstrovert i, recimo, organiziran, informiran, pedantan melankolik. U prvi mah, rekli bismo da se suprotnosti privlače i baš dobro da su toliko različiti i da se nadopunjuju. No postoji i druga strana medalje. Melankolik neće moći doći do riječi od sangvinika, nervirat će ga njegova neorganiziranost i nepromišljenost te pretjerana samopouzdanost, dok će sangvinik naprosto izludjeti od kritičara, kontrolora, sumnjičavca koji uvijek nađe razlog protiv melankolika. Kod bračnih terapija, najčešće se radi upravo o tom problemu, različitim tipovima osobnosti i pronalasku zlatne sredine u njihovom ponovnom „ujedinjenju“.

Ona je bila druželjubiva, duhovita, kreativna i puna energije. On je bio usmjeren na posao i zaradu, pedantan, organiziran i nije baš pokazivao emocije

Jedan bračni par dolazio je vrlo napeta odnosa na terapije. Stalne svađe, ona je često bila raspoložena za beskrajne razgovore, prigovore i obrazloženja, a on je najčešće bio odsutan, povlačio se u sebe i izbjegavao razgovor. Jedva se znao izraziti čime bi uopće bio nezadovoljan u braku, a nije bio zadovoljan. Nakon nekoliko susreta, kada smo jasno verbalizirali njeno nezadovoljstvo, i on se suočio sa svojom nezadovoljnom nutrinom pa smo napokon postali učinkoviti.

Ona je bila druželjubiva, duhovita, kreativna i puna energije. On je bio usmjeren na posao i zaradu, pedantan, organiziran i nije baš pokazivao emocije. Sve bi bilo podnošljivo da on nije nekoliko puta mjesečno organizirao pecanje, daleko od grada, s prijateljem. Njegova velika strast. Došlo je i dijete, što znači da ga nema cijelu noć i cijeli dan – jer dođe umoran kući, a ona ostaje sama kod kuće s malenim djetetom. I kada je suprug kod kuće, slabo se druže, ona uopće nije zadovoljna količinom zajednički kvalitetno provedenog vremena i zabave u njihovoj svakodnevnici, a još k tome propadne i vikend kada on ode na pecanje. Kada smo već kod zamjerki, podsjetio ju je na nemarno vođeno kućanstvo, a i rijetko kada radi njegova omiljena jela. Napokon su se oslobodili i izgovorili jedno drugome sve što im je na duši.

Ako volimo svoje bližnje i želimo da su sretni uz nas, što nam je činiti? Odgovor je jednostavan – osluškivati potrebe drugoga, razumjeti ga

Nakon što se klijentica izjasnila kako nije u redu da on ide na pecanje umjesto da planiraju zajedničke vikende, iznenadila se da nije dočekana s odobravanjem. Vratimo se na početak. Ako volimo svoje bližnje i želimo da su sretni uz nas, što nam je činiti? Odgovor je jednostavan – osluškivati potrebe drugoga, razumjeti ga. On ima potrebu biti povremeno sam, u tišini. Tu smo se složili.

– Imate li vi neki hobi, interes, potrebu koju ste zapostavili zbog bračnog života? – upitala sam klijenticu

Bilo joj je teško skrenuti pozornost  s „problema“ ali se svejedno, nakon nekoliko trenutaka ipak dosjetila.

– Da, oduvijek sam voljela pjevati. Kao djevojka, išla sam na zbor i nakon studija sam prestala. To sam jako voljela i s time bih se željela ponovo baviti.

Suprug je bez vidne reakcije promatrao naš razgovor.

– U redu, rekoh, ako ćete vi jednom tjedno ići na probe zbora, može li biti prihvatljivo da Vaš suprug ide dvaput mjesečno na pecanje? Omjer je isti.

On je živnuo, uspravio se na stolici, sa zanimanjem je čekao njen odgovor.

Odmah sam se i njemu obratila:

– A vi, možete li preuzeti brigu o djetetu jednu večer u tjednu kada je supruga na probi zbora?

On je spremno odgovorio:

– Mogu!

Pogledali smo tada suprugu, njoj su se usne razvukle u smiješak.

– Pa mogla bih i ja!

Došlo je do divnog kompromisa i bitno se smanjila napetost koja se osjetila među njima.

Ne zaboravite zašto ste izabrali upravo partnere s kojima jeste, njihove vrline i koncentrirajte se na sve lijepo što doživljavate s njima

Potrebno je razumijevanje drugoga, a to postižemo poznavanjem tipova osobnosti kojima pripadamo i uvažavanjem razlika. Odlična pomoć je i primjena pet jezika ljubavi – koji je njegov, a koji njen jezik i na kraju fair play. Pedeset posto vremena koje posvećujemo jedno drugome u interesu je jednoga, a pedeset posto u interesu drugoga. Navedeni primjer pokazuje kako su ostvarili kompromis oko vlastitih interesa, hobija. Ekstrovert i introvert pronašli su rješenje. A kada sve začinimo ljubavlju, pa zaista i brinemo o sreći drugoga, sve je puno lakše!

Naravno da slijede dogovori oko druženja, izlazaka i zajedničkih aktivnosti koje će on učiniti samo zbog nje, iz ljubavi prema njoj, kao što smo dogovorili i više poštovanja, veću organiziranost i urednost zbog njega i samo zbog ljubavi prema njemu. Isprepleli smo jezike ljubavi, tipove osobnosti i najvažniji začin, ljubav i dobili jednu skladnu cjelinu – zadovoljan par koji je nasmijan napustio ured.

Ne zaboravite zašto ste izabrali upravo partnere s kojima jeste, njihove vrline i koncentrirajte se na sve lijepo što doživljavate s njima. Prihvatite svoje partnere, trudite se da onaj drugi bude sretan i svoje zajedničko vrijeme provedite fair play, svaki sa svojim udjelom. I… skuhajte ponekad grah s kobasicom, iako to njegova mama kuha bolje.

 

Autorica: Ivana Ćosić, logoterapeut

Logoterapija je treća bečka psihoterapijska škola. Viktor Frankl je osnivač koji je dokučio smisao života i  ponovno uveo u antropološku sliku čovjeka duhovnu dimenziju. Pošto se duh ne može razboljeti, on je izvrsno uporište kada ne vidimo rješenje. Liječenje smislom je vrlo učinkovito kao i tehnike koje se primjenjuju u logoterapiji.

Ivana Ćosić, uz individualnu terapiju, pokreće novi ciklus logoterapijske edukacije i radionica.

Prijavite se na broj 091/6555 307 ili [email protected] ili https://www.instagram.com/psihoterapija.logoterapija?r=nametag.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh