Svjedočanstva

RAZGOVOR S „PAPOM LAIKOM“

Kako je papa Franjo pisao Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina „La Repubblica“ Dugačko pismo jednomu nevjerniku otkriva nutarnju slobodu koje se Franjo ne želi odreći...

Kako je papa Franjo pisao Eugeniju Scalfariju, osnivaču novina „la Repubblica“

Foto: Shutterstock


 

Čim je izabran, Franjo još jednom krši protokol i odmah šalje znak dubokoga poštovanja prema svijetu nevjernika. Susrećući se s novinarima akreditiranima za konklave, ne završava audijenciju uobičajenom formulom: „Od srca svima Vama udjeljujem blagoslov“, nego pažljivo dodaje: „Rekao sam Vam da ću Vam od srca udijeliti svoj blagoslov. Budući da mnogi od Vas ne pripadaju Katoličkoj Crkvi, a neki su i nevjernici, udjeljujem od srca ovaj blagoslov, u tišini, svakomu od Vas, poštujući Vašu savjest, no sa sviješću da je svatko od Vas dijete Božje.“

Eugenio Scalfari, osnivač novina „La Repubblica“, koji je u Italiji papa laik, pozorni promatrač slabosti i proturječnosti crkvene hijerarhije, istodobno pokazuje divljenje prema osobnosti i poruci Isusa Krista

Argentinski papa namjerava ići korak dalje. Susresti se licem u lice s onim koji ne samo da ne vjeruje, ne traži Boga i, štoviše, smatra ga utješnom izmišljotinom, već je iznad svega uvijek bio eksplicitni kritičar dogmi i svakoga oblika klerikalizma i crkvenoga političkog intervencionizma. Eugenio Scalfari, osnivač novina „La Repubblica“, koji je u Italiji papa laik, pozorni promatrač slabosti i proturječnosti crkvene hijerarhije, istodobno pokazuje divljenje prema osobnosti i poruci Isusa Krista.

U ljeto 2013. Scalfari u dva članka postavlja niz pitanja papi Bergogliu. Kreće od rigidnoga monoteizma abrahamovskih religija – židovstva i islama – do proturječne dogme o utjelovljenju, od sukoba između propovijedanja Krista i prakticiranja moći u Crkvi, sve do krajnjih pitanja o onostranosti i izumiranju ljudske vrste. To je prava „rasprava“ koju predlaže Bergogliu, rasprava koja se, kao i u prošlim stoljećima, mogla voditi između kršćanina i ateista, između kršćanina i heretika. Intelektualna utakmica u kojoj će se računati bodovi svakoga sudionika.

Dugačko pismo jednomu nevjerniku otkriva nutarnju slobodu koje se Franjo ne želi odreći. Dobro zna – i to se zapravo redovito potvrđuje na vatikanskim hodnicima – da će neki prelati lošom ocijeniti njegovu gestu

Scalfari ne skriva simpatiju prema novomu Papi, kaže da je „dobar poput Ivana XXIII., očarava poput Wojtyle, rastao je među isusovcima, odabrao je ime Franjo jer želi Crkvu poput one asiškoga Siromaška“. No ne pošteđuje ga provokativnih pitanja. Suvremenost je, primjećuje, dovela u pitanje koncept apsolutne istine: vjernik vjeruje u objavljenu istinu, nevjernik razmišlja u kategorijama subjektivnih i relativnih istina, je li onda nevjernik u grijehu? I još: „Ako osoba nema vjere niti je traži, ali počini ono što je za Crkvu grijeh, hoće li mu oprostiti kršćanski Bog?“ Papa laik zaključuje: „Koji je odgovor, prečasni papa Franjo?“ Scalfari dodaje provokativnu notu: crkveni model koji propovijeda argentinski papa dobar je za svijet i novi papa svima se jako sviđa, ali „također vjerujem da neće biti Franje II.“ jer je Katolička Crkva snažna i stoljećima je preživjela upravo stoga što se nikada nije odrekla moći.

„Cijenjeni dr. Scalfari“, u pisanome odgovoru oslovljava ga Papa. Potom odmah briše sliku Boga carinika, birokratskoga božanstva koje preispituje ponašanje nevjernika, važući hoće li ili neće udariti pečat odrješenja. Franjo ide dalje, ne govori ni o oprostu koji polako silazi odozgor. Govori o Isusovu Bogu čije „milosrđe nema granica“ i inzistira na načelu koje je naglasio koncil i koje je duboko ukorijenjeno u laičkome moralu: „Grijeh postoji, također za one koji nemaju vjere, kada se djeluje protiv vlastite savjesti“. Jer o osobnoj odluci, koju se donosi pred dobrim ili zlim, „ovisi dobrota ili zloća naših postupaka“.

Što je Papi na srcu

Dugačko pismo jednomu nevjerniku otkriva nutarnju slobodu koje se Franjo ne želi odreći. Dobro zna – i to se zapravo redovito potvrđuje na vatikanskim hodnicima – da će neki prelati lošom ocijeniti njegovu gestu, oni koji u svakoj kritici i polemici vide znak Antikrista i odbacuju ideju Pape koji je u dijalogu sa Scalfarijem. No ono što je Papi strateški na srcu jest približiti se bez razlike muškarcima i ženama našega vremena, napose onima koji Crkvu osjećaju apstraktnom i dalekom. (…)

Nastavak teksta možete pročitati u knjizi „Franjo među vukovima“ autora Marca Politija. Dopuštenje izdavača za prenošenje teksta vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Knjigu možete nabaviti ovdje.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh